Klima CG

[Miloš]

Ne dešava se često da Podgorica bude na zadnjem mjestu sa padavinama (kad su sinoptičke i klimatološke stanice u pitanju).
U prvoj polovini mjeseca smo imali uglavnom maritimni, a u drugoj kontinentalni režim padavina. Otuda i ne čudi što su padavine relativno ujednačene u većem dijelu zemlje, i gotovo svuda iznad prosjeka. U ljetnjim mjesecima će se uspostaviti tipičan raspored padavina uslovljen kontinentalnim konvektivnim razvojima (makar tako obično biva), pa će razlika u padavinama između sjevera i primorja biti još veća.

[Madjo]

Ukupne količine padavina u Crnoj Gori tokom mjeseca juna 2011. godine u mm vodenog taloga i poređenje sa višegodišnjim prosjekom.  

[Miloš]

I to mi je cudno: H.Novi 34, Budva 33, Ulcinj 35, Niksic 34, Kolasin 32, Pljevlja 32, Bijelo polje 35, Berane 36 a Bar 31. Samo bi eto Zabljak trebao da bude hladniji od nas.

To nama odgovara, ali mi je cudno kako imamo tako specificnu mikroklimu grada........

Mislim da u ovakvim okolnostima nije u pitanju specifična mikroklima Bara, već su ovi niži maksimumi, prije svega, posljedica specifične mikrolokacije barske meteo stanice. Ona je odmah do mora, praktično se osjeća uticaj hladnije morske vode plus lagani dnevni povjetarac s mora ne dozvoljava da temperatura ode visoko. Kad bi stanica bila uvučena recimo 1km u kopno na nekoj zelenoj površini u gradu, maksimalne temperature bi sigurno bile značajno više. Kad bi nabavio neki termometar mogao bi ovo i praktično da provjeriš...

Ne znam Snow. Bilo je dosta price o tome na forumu jos davno. Ja sam dosta vremena provodio ljeti u Bar pa sam vidio da nije znacajna razlika izmedju recimo makedonskog naselja i stanice na plazi koja se nalazi pored Azura.
Ko će to bolje znati od našeg Miloša..

Istina je da ja ne poznajem mikroklimu Bara, ali mi se čini da su ovakve razlike između Bara i ostalih stanica na našem Primorju teško objašnjive ako ne uzmemo mikrolokaciju stanice u obzir. Danas je maksimalna u Baru 31.3°C, na ostalim primorskim stanicama 36-37°C. Slično se dešava i sa minimalnim temperaturama u zimskom periodu, kada su u Baru prilično više. Ako nije blizina mora, ne znam šta je. Svakako da će Miloš, i kao poznavalac klime svog kraja i kao budući meteorolog, imati neko ozbiljnije i stručnije objašnjenje...

Drago mi je što ste pokrenuli ovakvu diskusiju, doduše u pogrešnoj temi, pa se prebacujemo ovdje.
Ono što je činjenica i što svi znamo da su maksimalne temperature u Baru kod izrazitih prodora toplog vazduha sa juga znatno niže nego u ostalim primorskim gradovima. I interesantno je da što su temperature više i ta razlika je veća. Tako da se sjećam situacija iz prošlosti kad je razlika u Tmax između Bara i Ulcinja išla i do 10°C.
Svakako da tu blagog uticaja ima i položaj stanice, što je SnowHunter napomenuo. Barska stanica je na samoj obali mora, dok su ulcinjska i HN ipak malo udaljene. Međutim, imam termometar visoke preciznosti u bašti u Makedonskom i u situacijama sa temperaturama od preko 30°C, temperatura u debelom 'ladu je ipak bila nešto viša od one zvanične, ali ta razlika je jako rijetko prelazila 2°C. Što znači, i da je meteorološka stanica u Baru u centru grada, opet bi bilo osjetno prijatnije nego u drugim pomenutim gradovima. Čim temperatura padne ispod 30°C i noću i uveče, moj termometar pokazuje gotovo identičnu temperaturu sa zvaničnom.
Razlike postoje još i u hladnim noćima bez oblačnosti i jakog vjetra. Tada je temperatura u Makedonskom ponekad i do 2°C niža od zvanične (dakle, obrnut slučaj).

E sad, činjenica je da položaj meteorološke stanice u Baru nije glavni odgovorni krivac za te "niske" temperature. Možda da probamo da odgovor ponovo potražimo u geografskom položaju Bara. Već sam nekoliko puta pisao o tome koliko blizina i visina Rumije, Sutormana i Lisinja utiču na mikroklimu Bara. Imamo planine i iznad ostalih primorskih gradova, ali nigdje nije toliko nagli prelaz nadmorske visine na tako malom području. To se najviše ogleda u tome što su u Baru minimalne temperature u hladnijem dijelu godine nezanemarljivo više nego u ostatku CG. Kod maksimalnih temperatura je očigledno obrnut slučaj. Lokalna cirkulaciona ćelija u Barskom polju je izraženija nego npr. u Ulcinjskom polju ili u Boki, pa na neki način nadjačava glavno pružanje tople advekcije.

Moramo da posmatramo tu lokalnu cirkulaciju vazduha, ne samo u horizontalnom, već i u vertikalnom pravcu. Nemam sad dobru sliku, pa ću pokušati da opišem riječima. U prizemnom sloju u toplijem dijelu dana vazduh struji od mora ka kopnu zbog razlike u zagrijanosti. Kad taj vazduh koji struji od mora "udari" u planine krene da se podiže, a samim tim i adijabatski hladi, pa onda po visini ponovo struji od kopna ka moru. Negdje iznad mora se vazduh ponovo spušta i struji od mora ka kopnu i tako u krug. Takvo strujanje vazduha sprečava značanije zagrijavanje jer vazduh jednostavno ne stigne dovoljno da se zagrije prije nego što naleti na planine. Nadam se da ste išta razumjeli. 

Ako pogledamo geografski položaj barskog polja, biće jasnije zašto su uslovi za formiranje takvih cirkulacionih ćelija koje hlade vazduh, mnogo bolji nego u ostatku primorja. Eto toliko. 

[Bura]

 

SVAK CAST, MENI JE MNOGO ZNACIO I TREBAO OVAJ TVOJ TEKST.

[Bura]

Ali ja sad imam jos jedno pitanje, jednu nedoumici:

Zasto zimi ne mozemo toliko niske temperatura da dostignemo kao npr. Ulcinj. Predpostavljam zato sto je more zimi i dalje mnogo toplije od kopna, pa onda duvaju vjetrovi, sto si ti rekao sa mora na kopno, pa nam donose topli vazduh, ali kad se "popne" uz Rumiju, zar ne "pokupi" malo lednijeg vazduha odozgo  :18: (mozda sad ispada da se zezam, ali jednostavno ne umijem drugacije to da objasnim - bez ljutnje).

Kako onda Budva-ona je takodje tu negdje kao Bar sto se tice zimskih minimalaca- a nema uopste slicnih osobina sa Barom?

[Miloš]

Upravo u tome i jeste razlika. Zimi je Bar topliji od Ulcinja samo u slučajevima sa NE, E i N vjetrom. Čim je pravac W ili S, razlike u temperaturi su jako male. A cirkulaciona ćelija nalik ovoj što sam opisao se ne uspostavlja, jer koliko god da se kopno zagrije, ne bude toliko velike razlike između zagrijanosti kopna i mora.
Koliko god paradoksalno zvučalo, vazduh koji se spušta sa planina se zagrijava. I intenzitet zagrijavanja zavisi od visine i strmine orografske prepreke.

Što se tiče Budve, od svih crnogorskih gradova, ona ima najsličnije mikroklimatske karakteristike Baru. Ulcinj najviše odudara od ostatka primorja, jer je jedini grad koji nema planine u neposrednom zaleđu.

[Bura]

Pa prakticno W i S vjetar su topli, a N i E su mozemo reci hladni vjetrovi.... Ja sam evo do sad mislio da je razlika izmedju BR i UL u temperaturama zimi izrazenija samo kada je u pitanju E i NE vjetar, a za N nisam znao.

Hvala  

[SnowHunter]

Odlično, Miloše!  

[Madjo]

Fino objašnjenje, bravo  

[Miloš]

Baš sam razmišljao da radim diplomski na temu "Uticaj planina na mikroklimu Bara" ili tako nešto na tu foru, vezano za mikroklimu CG. Monogo toga još tu ima da se prouči i istraži što nije još niko do sada. A vjerujem da bi moglo još dosta toga zanimljivog da se sazna.
Nego, ima još puno toga da se pređe do diplomskog. Vjerujte mi da nije sve u meteorologiji toliko zanimljivo kao klima naše Crne Gore.

[Bura]

Znamo - matematika.....  

[Miloš]

Tako je! Tačnije, primjena matematike na procese u atmosferi. Takav je i ispit koji trenutno spremam, dinamička meteorologija. Slobodno mogu da kažem da je to 80% matematika i ne vjerujem da biste išta pohvatali, kad bih krenuo sad da vam objašnjavam.

Sjećam se kad mi je jednom prilikom Admin rekao da kad je poslije dužeg vremena prelistao knjigu iz dinamičke meteorologije ili nekog sličnog ispita, da ni sam nije mogao da vjeruje da je sve to nekada naučio i znao. Sigurno ću i ja imati takav osjećaj, kad prođe neko vrijeme.  

[Transmat]

Na fakultetima se vecinom uce gluposti...  a kad se sjetim kakvih sam sve gluposti ucio za 10 godina studiranja na raznim fakultetima..  a sad je pitanje ocu li ikad raditi ista verzano za to sto sam ucio... Ali eto, jbg...

[Stefan600]

Milose, svaka ti cast, pravi si profesionalac!   Ovo sto si napisao je nevjerovatno dobro!

[Bura]

Milose, svaka ti cast, pravi si profesionalac!   Ovo sto si napisao je nevjerovatno dobro!

U potpunosti se slazem, kao da sam citao tekst Dusana ili Branka....  

[Miloš]

Načeo sam temu u prognozama, pa evo da ovdje napišem sve. Apsolutni julski i avgustovski maksimumi za osam stanica u Crnoj Gori. Ulcinjski i HN maksimumi za jul su od ove godine:

                   jul        avgust
Ulcinj           40.2°C   40.5°C
Bar              37.7°C   37.0°C
Herceg Novi   37.6°C  42.0°C
Podgorica      43.3°C  44.8°C
Nikšić           39.4°C   40.8°C
Kolašin         35.2°C   36.6°C
Žabljak         31.2°C   32.4°C
Pljevlja         37.3°C   38.7°C

[Madjo]

Evo tabela sa ukupnim količinama padavina u Crnoj gori u mm vodenog taloga tokom mjeseca jula 2011. godine.Manje više u većini mjesta padavine su bile u okviru prosjeka s obzirom da se radi o najsušnijem mjesecu u godini.Posljednja sedmica jula je bila ladnija i kišovita te je "podebljala" ukupni skor.
U Kolašin je palo gotovo duplo više od prosjeka, iznadprosječne količine su zabilježene u Pljevlja,Bijelo Polje, takođe Nikšić,Danilovgrad i Ulcinj iako to nijesu znatne količine.Sušno je bilo na užem području Cetinja i Plava.
U tabeli su izostavljena mjesta sa neredovnim izvještajima (Kotor,Plužine).



Takođe postaviću tabelu sa akumuliranim količinama od početka gosine do zadnjeg dana jula. Jedino je u Pljevlja premašena prosječna količina za prvih 7 mjeseci   dok u većini ostalih lokaliteta nešto preko polovine prosječne sume. Generalno, najbliža prosjeku su mjesta na sjeveru đe je uglavnom manja prosječna količina padavina, što dovodi na zaključak da su u gorenavedenom periodu konvektivne padavine bile dosta česta pojava u toplijem dijelu godine dok su izostajali snažni ciklonski procesi sa Jadrana i Mediterana sa početka godine koji jugu i centralnom dijelu Crne Gore donose obilne padavine.
Uprkos svemu, Cetinje je suvereno na vrhu.
Iz tabele je izostavljeno nekoliko lokaliteta zbog neredovnih podataka.  

[demijan]

  za tabele

[Madjo]

Količine padavina u Crnoj Gori u mm vodenog taloga tokom mjeseca avgusta 2011. godine.  

[Cirius]

Odlicna tabela,  Madjoni.  Ovo se zove susa.  Podgorica,  Danilovgrad i svi primorski gradovi su biljezili svega do  4 mm  za avgust,  tj do  5%  prosjecnih vrijednosti za ovaj mjesec.  Suv kao barut.  Racunajuci i prethodne susne periode - narocito onaj pocetkom godine -  nije cudno sto je nivo podzemnih voda rekordno nizak i sto bunari presusuju.

[Madjo]

Evo tabela sa ukupnim količinama padavina u mm vodenog taloga u crnogorskim lokalitetima tokom klimatološkog ljeta 2011. godine (jun,jul,avgust) kao i poređenje sa višegodišnjim prosjekom.  



Sušno na jugu a u okviru prosjeka ili malo ispod na sjeveru države.Klasični scenario tokom najtoplijeg dijela godine ali ipak je vrlo primjetan deficit padavina.
Posebno je zanimljivo što je najviše padavina tokom proteklog tromjesečja bilo u gotovo najsuvlje mjesto u Crnoj Gori - u Pljevlja.Jedino mjesto koje je zabilježilo padavine iznad prosjeka.    
Ako se suša nastavi i u septembru, nedaj Bože, biće vrlo zanimljivo uradit novu tabelu i povezat je na prethodni ljetnji period...

[Dusko]

Ako se suša nastavi i u septembru, nedaj Bože, biće vrlo zanimljivo uradit novu tabelu i povezat je na prethodni ljetnji period...

Madjo, nema tu "ako se nastavi", dvije trećine mjeseca će proći bez kiše, ili sa "par kapi", tako da slobodno pripremaj okvir za novu tabelu

[Madjo]

Hahaha  

Ali može u par dana pred kraj mjeseca da pane tih stotinak litara pa da opet mjesec bude u okviru prosjeka.  

Evo kako je izgledalo padavinski klimatološko proljeće 2011. godine.
Najkišnije je bilo na Njeguše.                  

[Madjo]

Količine padavina u Crnoj Gori tokom mjeseca septembra 2011. godine u mm vodenog taloga.  



Na sjeveru kišno ili u granicama prosjeka a na jugu još jedan sušan mjesec...  

I da dodam par zanimljivosti :Cetinje,naš najkišovitiji grad, još nije doša od početka ove godine do 1000 mm-tačnije 987 mm a najveća dnevna količina je izmjerena 17.februara, "svega" 102.2 mm. U Cetinje je od početka ove godine bilo samo 5 dana sa dnevnom količinom padavina iznad 50 mm.

 

[Madjo]

Poređenje količine padavina u Njeguše, grafički odnos kišovite 2010. i sušne 2011. godine u mm vodenog taloga.
Odnosi se na period januar-septembar.