Meteo Forum

Neka se ova tema zove baš ovako" Naše planine".U ovoj temi možete pisati o svemu što je vezano za planine Crne Gore.Možete pisati o našim šumama ,pašnjacima,ljepotama,naših planina,njihovom hidrološkom bogastvu,jamama i pećinama.Takodje ,možete pisati zanimljivosti o našim planinama.Ako posebno volite neku planinu slobodno je opišite,recimo njen geografski položaj ,reljef,klimu  i td.Ali o jednom se ne može pisati a to je o snijegu na planinama.Za to postoji druga tema.Znam da to svi znamo,nego čisto da napomenem.                 

Bravo Tihi.  :45:  Odlična tema, nadam se da će forum malo živnuti u ovom nadolazećem ljetnjem periodu.Jer ljudi se planinâ i katunâ śeté kad im pripeče pod guzicu -što se veli  :67: ... 

Imaćemo o čemu pisati.Naše su planine posebne.  :43:

Zamolio bih moderatore da premjeste one nekoliko postova iz teme Snijeg -sezona 2015. ovamo.Fala.  :83:

Quote from: Higlander on May 07, 2015, 17:35:43
Gledao sam bas Vojnik sa juzne strane je drzao snijeg duze jos ga ima i to masu  a mogu mislit sjverna strana Vojnika, no Lovcen s istocne strane sa juzne ga i ni nema Lovcen, ok to je za ocekivati naravno em sto je visociji i  geografski gdje je em sto ima masu vrhova preko 1900m i masivnija planina,al Lovcen je bas do kasno imao snijeg lijep  jer ima padvine velike znamio da zimi na orijen i lovcen najvise pane snijega kolicinski, al je brzo ispario mislim relativno u odnosu na Vojnik brzo, jer ga ima ipak dje je lovcen i da je maj nema price svaka cast pa to je skoro more a on se opet dici snijegom to je jedna prellijepa planina, al  ipak  me iznenadilo da Vojnik sa juzne bas toliko vise drzi no lovcen cak sa istocne ok svaakoao da Vojnik sa sjverne i istocne nema price al juzna,jer ipak istocna lvcena mocno dijeluje kad napada naravno podrazumijevam da ga vijetar ne opuva al ipak dolje je  izgubio ga,Madjo sta drzi najbolje snijeg na Lovcen  sjever Stirovnik i Jezerski,zanima me istocne strane kad ga vjetar ne opuva jezerskog bi ipak trebalo duze da drze no jug  lovcena i istocna stirovnika.Vidim da ga opet jos ima sa tvoje strane :11:

Quote from: Tihi on May 07, 2015, 19:57:32
Sve što si napisao za Vojnik je tačno.Vojnik bi držao još duže snijeg i sad bi se komplet bijelio sa južne strane ali ima specifičnu zemlju.Ta zemlja bukvalno jede snijeg.To će ti i reći stanovnici sela Mokrog,koliko teško ostaje snijeg,zemlja ga podgriza.Preovladava karsni tip zemljišta( krečnjak) i Vojnik je najizrazitija krečnjačka masa medju Dinarskim planinama.Zemljište je puno vrtača,vodopropusno je i rastresito.Sjeverna strana nema taj problem.A snijeg se kreće ovako:
Gdje je god šuma tu je 90 posto kompaktan snijeg.Visina snijega kreće se oko10 cm,ponegdje 20 cm a ima naslaga i po 1 m. Mislim na šumu koja se ne vidi iz Nk a nalazi se isto sa južne strane.Šuma koja se vidi iz Nk ima snijeg iznad 1400 mnv i to samo ponegdje.A ova što sam gore pisao nalazi se na visini oko 1600 m.Dok se ova dolje već zeleni ova gore nema ni jedan list.Tu vlada još zima.Nameti su rijetki sa južne strane su od 1 do 3 m visine ,bar ono što sam mogao zapaziti prije neki dan.Poznata je Štirna strana( odma iznad Štirnog dola) .Tu je bilo snijega na površini ko dva fudbalska terena.Tu smo se 3 maja klizali ,bilo bi dobro spuštanje sankama ali i vrlo opasno,jer je strmo.To je onaj snijeg koji se nalazi u dno jugoistočne strane Velikog Vojnika i ne može a da se ne primjeti  iz Nk polja.On se 2013 godine zadržao do 1 jula a znao je da ostane i do avgusta( vrlo rijetko). Vrh je opasan ( okružen)sa snijegom sa svih strana osim sa južne.Ima ga oko 1 m a nameta i do 2  -3m.Gradno i Mramorno brdo su prošarani,a jugozapadna strana Velikog Vojnika  ima dosta snijega.Sjevernu nisam gledao  ,ali       mislim da je puna snijega.Ovaj snijeg na vrh i ako je 2000 mnv može se vidjeti redovno u sred avgusta.Uglavnom gdje  je šuma tu je skoro bijeli pokrivač kompaktan.Ogromna je razlika kad se gleda iz Nk i kad se ode gore.Sve u svemu dosta ga.  je okopnilo   ,više od 50 posto,ali tu dje ga ima ,baš ga ima.A evo ne mogu da se nakanim da napišem jedan kratki izvještaj sa uspona od 3 maja.Uradiću to valjda do sjutra u ovo vrijeme.Probaću nekako da i slike izbačim,one će sve reći.

Quote from: Higlander on May 08, 2015, 11:08:36
Ok,ovo za slike,isao sa ma Ct pa sam bas gledao stanje snijega pocu do na Mauzolej a sad Na Vojnik za uranak nijesam isao rad obaveza ,pazi Vojnik sa juzne sad ima vise snijega no Lovcen sa istoka i to zestoko ustvari cak da se poredit ne mogu,a kako mi kaze drug sa ct koji je gledao sjeverne kompozicije da je i to izgleda manje znatno no Vojnik sa Juzne pazi Vojnik sa juzne ,za sjvernu strane nema potrebe govoriti....Oko 20 marta bijelio se lovcen zestoko kao Vojnik a bogme se ne bi ni jednoj visocijoj planini postidio znamo koje padavine se svale tamo....

Quote from: Mađo on May 08, 2015, 11:23:56
Ne mogu se uopšte poredit te dvije planine.Lovćen ima vrlo malo površine iznad 1500m a i to što ima iznad te linije je prilično strmo i uopšte nije podesno za čuvanje snijega.
Da ne pominjemo poziciju,izloženost toplijem vazduhu...

Quote from: Higlander on May 09, 2015, 00:46:10
Pa jeste to si upravu za poredjenje, ako budes imao kakvu fotku stirovnika majsku nabaci,bas me zanima kako je stanje sa grmljavinom na lovcenu sudar more planina sigurno tuce  dobro gadno je ljeti gore pogotovo ranije bilo dok je bilo cobana itd,mada sad ja vijerujem da je  gromobranska mreza jaka na mauzolej i tv toranj..

Quote from: Tihi on May 20, 2015, 20:19:18
Pane na Goliju sila snijega.Vrhovi iznad 1700 mnv redovno dobijaju novi snijeg i do sredine aprila.Rekao bih da je jača od Vojnika u toj oblasti do 1400 ,jer je Vojnik izgubio dobru šumu,pa nikako čuva snijeg u nižim oblastima ,tek iznad 1500mnv dje je šuma zbog nepristupačnosti očuvana dobro drži snijeg.Sjeverna strana Golije je 3 maja bila puna.Inače to nije glavna Golija.To su Vukotine Golije koje se pružaju  od Visoke glavice1650 mnv do vrhova sa 1788 mnv.Glavna Golija se pruža još dalje pud Pive i Somime.Najviši vrhovi su joj "ZLOSTUP" -1942 mnv i Čardak ( mada ima još nekih naziva)-1945 mnv ili kako ja volim da kažem " ČARDAK NI NA NEBU,NI NA ZEMLJI.

Quote from: Higlander on May 23, 2015, 15:13:49
Vojnik je bio jedna od u bivsoj sfrj  najbogatih planina sumom decenijama je unistavan pogotovo ranije dok je bio cuveni javorak koliko se iz njega vozillo,misliim ako nadjem podatak stavicu za ovu  planinu o kakvoj je sumi i da je bio jedan od najbogatih predjela sumom u sfrj ,ima li Tihi kakva fotka vojnika sa sjevrne strane evo s juga jos ga ima i to se dobro iz nk polja vidi pogotovo onaj pojas jedan upecatljiv iz nk.

Quote from: Tihi on May 23, 2015, 18:01:21
Tako je .Veliko bogastvo šume je imao, šteta što se puštilo to da propadne.Vojnik je imao 8 hiljada hektara kvalitetne šume koja se nemilosrdno uništavala.Otac mog tetka,je još prije 50 godina nalazio na Vojnik 800 velikih balvana posječenih,koji su počeli da trunu,jer ih je sigurno snijeg uhvatio pa se nisu mogle doćerati ,kolika je to šteta.Danas ima šume lijepe iznad Brezana,a na sjevernoj strani je gusta šuma ,divljina,koja se neće moći brati zbog nepristupačnosti.Inače kroz Vojnik je probijeno 80 km šumskih puteva i staza.Neki od njih su u vrlo lošem stanju,zbog velikih kiša i volio bih da nestanu za koju godinu potpuno.Da se ta planina ranije proglasila zaštićenom zonon ,e to bi pravo bilo ali kao po običaju kod nas se uvijek kasno reaguje.A i Golija je isto uništena posebno sa ove južne strane.
Čitam nedje neki tekst,i nalazim neke podatke.Kamil Morgan je opisivao Crnu Goru.Ne ko je on ,ali čitao sam njegov opis Nikšićke nahije.To je sigurno davno bilo ,možda i u prošlom vijeku ,ko zna ,možete na internetu potražiti o njemu pa će te znati koje su to godine bile.Opisuje ovako: ( prepričavam) Nikšićka nahija se po ljepoti izdvaja od svih drugih nahija.U njoj se nalazi i planina Durmitor.Pa slijedi onda opisivanje Durmitora.Kako odmiče jesen ljude se povlače u selo Žabljak.Zime na Žabljaku su opasne.Na krovove napada i 10 m snjega.Tokom zime vukovi se spuštaju u Žabljak,ponekad ih bude po 100 u čopor.Grebu po krovovima kuća,pa možete znati šta znači dolazak proljeća za stanovnike Žabljaka.
Osim Durmitora izdvaja se još jedan planinski masiv-Vojnik.Vojnik kao i Durmitor ima četinarsku i bukovu šumu ali bizna razlika je u potpunom nedostatku pašnjaka,tačnije na Vojniku je ne moguća ispaša zbog velikog broja vukova i medjeda koji žive u Vojnikovim vrtačama i uvalama( Vojnik ima na stotite i stotine vrtača i uvala i dosta manjih dolova).Žene i djeca  iz Šavnika se ne smiju zaputiti južnim i istočnim padinama Vojnika od divljači a muškarci dvojica ili po trojica i obavezno naoružani.Znači na Durmitor je moglo biti ispaše ,tj bilo je a na Vojnik je uopšte nije moglo biti od divljači.( kraj) .Eto pa se može zamisliti kakva je divljina Vojnik tada bio i kakva je samo šuma tada bila.Osim šume Vojnik ima i dopre pašnjake i katune.Poznati katuni su Vioš do,Štirni do ( na njemo izdižu Todorovići koji su mi komšije malo dalje) i Štavni do .Mada katuni su zapušteni sem Štirnog dola.Ima ih još ali to su najpoznatiji.Eto danas ima malo četinara,hrasta ,bukve ali sve je to ništa kako je nekad bilo.Za 10 godina nestaće još 30% od današnje šume.

A taj snijeg što je upečatljiv iz Nk trebao bi se i u junu gledati.Ne znam kako je sa sjeverne.Cirkovi su najvjerovatnije puni snijega .Nisam išao sa sjeverne odavno.A tamo treba otići u zimu.U selo Duži koje je iza Vojnika na oko 1000-1300 mnv već u februaru je bilo dva metra snijega .Tamo je zimi preljepo ali i nepristupačno.Toliko od mene .Pozdrav

Quote from: sone on May 23, 2015, 22:39:41
Da,da Vojinik je planina za respekt Tihi al jos bih tu jednu dodao sto se sumskog bogastva tice koju arce i unistavaju decenijama.To je planina Ljubisnja u mom kraju koja je impozantna u svako pogledu a na zalost malo se o njoj zna i vodi racuna...Nisu one dvije jedine,naprotiv imamo toliko ljepotica od planina al dzaba sve to kad nema nas...E da je nekim zemljama samo bistra voda iz njihovih mnogobrojnih izvora gradjani bi im zivjeli kao u Emiratima...

Quote from: Tihi on May 23, 2015, 23:09:30
Živa istina.Ljubišnja ima silu šume i to još uglavnom četinari.A šume na svim našim planinama se uništavaju,pa čak i u nacionalnim parkovima zna da bude toga.
A mi nismo svjesni šta imamo u našoj zemlji,mi smo biser planete.Svi neku ljepotu tražimo u drugim mjestima na svijetu a nidje na tako malom mjestu nema ovoliko ljepote.Imamo šume ,pašnjake ,rijeke ,jezera ,plaže i još mnogo toga da ne nabrajam sad.A turisti kad dodju u Boku odma slikavaju gore brda i Lovćen,oni se dive tome,a mi ne okrećemo glavu na naše ljepote.Velimo ,naša zemlja je krševita,onakva ovakva ,šta sve ne pričaju ljudi,kažu šta ti je Crna Gora može se za dan obići.Ali ljepota se krije kad se zadje u prirodu a ovako tek toliko da privuče ljude da zadju u nju.I to što kažeš imamo vode dosta ,na nekim rijekama se može piti duž čitavog toka ,kao Tara na primjer.Bogata smo zemlja,treća najšumovitija u Evropi,54 % naše teritorije je prekriveno šumama.Ali ljudi ništa ne vide,možda zato što dugo žive na jednom mjestu pa se nekako priviknu,nekako mu to sve uobičajno bude i priroda i ostalo.
Evo jedna zanimljivost: Svake sekunde nestane površina kišnih  ( tropskih) šuma veličine jednog fudbalskog terena,a u 20 vijeku posječena je polovina tropskih šuma.

Quote from: Higlander on May 24, 2015, 01:00:17
Kako  ne ljubisnja ka i vojnik sila sume  daleko poznata al je nagrdise i to je poznato,oko pljevalja bogata okolina cuveni jakic firma nekad kako su ljubisnju osakatali a sad ne znam u cijoj reziji je sakate, ,,kako su Garac ojadili imao je bukve lijepe u onaj krs gore lijepo je vidjet  jos ima skoro sam isao lijepih debla al sve manje al tamo popalili rad pecuraka, svijesti boze sacuvaj

Quote from: Higlander on May 24, 2015, 01:06:21
http://www.google.me/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=5&ved=0CDgQFjAE&url=http%3A%2F%2Fwww.dinarskogorje.com%2Fplanina-vojnik-1998-m.html&ei=XAdhVa-_NcnvUrD6g9gD&usg=AFQjCNEKP0y2q7-9tC5qZ646JgH-RTYVUQ&cad=rja

Quote from: sone on May 24, 2015, 05:02:00
Higlander...Ljubisnju sad unistava Vektra Jakic odnosno Brkovic,cistu gradju zlata vrijednu izvoze na Kosovo i td...Sto se Garca tice pamtim ga od 80-te godine kakav je bio i cuvene bukve na njemu jer sam djetinjstvo proveo kod ujcevine u Danilovgradu.Znam i kad su poceli s paljevinom ruke im se zapalile taman.

Quote from: niksicki on May 24, 2015, 10:18:26
Svukuda je suma nagrdjena,a sve zbog interesa pojedinaca.Aj da sijeku sumu,zasade drugu,a da mi odje tu posjecenu sumu preradjujemo,nego u vecini slucajeva tu sumu prodajemo kao sirovinu i to uglavnom ide za Albaniju.Sto je najjace cak ni koncesiju ne plate drzavi,nego ostanu duzni,kao Mickovici odje u Nk.Ne znam kakva je situacija na Vojniku,jer jos uvijek slabo znam te predjele,ali znam da je podrucje Golije( Zabran i Petrova dola) nagrdjen,da su Somina i Njegos isto slicni,s tim sto sa sa podrucja Zabrana ranije prestalo sjecom,dok je po Njegosu i zadnjih godina uzimalo koliko su mogli.Jedino sto je sreca sto su to uglavnom nenaseljeni predjeli,pa se suma lakse namnozi.

Quote from: Mađo on May 24, 2015, 10:55:23
Kad pominjete šume ja ću reć nešto potpuno suprotno od vas: Katunska,Riječka,Lješanska nahija i cio Lovćen nikad nije imao više šume nó danas !

Onaj naziv "Kameno more" za Katunsku nahiju uopšte više ne stoji, čak je smiješan, nó ajd.Ako ste prolazili ovuda vjerovatno ste primijetili.

Možete otvoriti neku temu tipa Naše planine, u ovom podforumu,da ne zatrpavate temu posvećenu snijegu u našim planinama.

Quote from: Tihi on May 24, 2015, 14:49:04
Istopio se snijeg dobro.Davno je bio 3 maj ,od tada evo 20 dana prošlo.Bilo je dosta vrućina a i kiše ,dobro je i to ostalo.Taj snijeg koji se razvukao sa te južne strane nalazi se u zoni 1600-1700 mnv trebalo bi da potraje do 1 juna.Kad se ode gore stanje je mnogo drugačije.U uvalama,zaklonima i vrtačama koje se nalaze sa južne strane sigurno ga ima još i to dosta.

Češka ekspedicija na jednu od najzanimljivijih i nepristupačnijih planine Crne Gore (link dolje), Maganik, naravno cilj ekspedicije je bio vezan za najdublju jamu a ne direktno za samu planinu ali u videu ispod se dobro vidi o kakvoj se planini radi. Željezna jama je potvrđeno dublja od Jame nad Vjetrenim brdima na Durmitoru za skoro nevjerovatnih 400 metara, sa svojih 1162m. Smatra se da jama ima još velikog potencijala u pogledu dubine, čak do 1,8km. Do ovih dubina se tek nedavno došlo, za razliku od Jame na Durmitoru čiji je impresivnih -775 metara već istraženo od strane jugoslovenskih, poljskih, francuskih i britanskih speleologa 1985.

(https://fbcdn-sphotos-f-a.akamaihd.net/hphotos-ak-prn2/v/t1.0-9/993684_569899539740853_1140720773_n.jpg?oh=da1b3c47f8735d5a65e5b838881c3189&oe=560C1B4A&__gda__=1442788636_4155c2d8a19ea6f0d27ff39170579c8c)
Slika preuzeta sa Speleologija.me facebook stranice.

(https://fbcdn-sphotos-d-a.akamaihd.net/hphotos-ak-frc3/v/t1.0-9/998086_569899913074149_1588635943_n.jpg?oh=face90e7420ffe9eb10f58ff5664257d&oe=5607A185&__gda__=1442346097_214481270bdf851e5146455ffc500d8c)
Slika preuzeta sa Speleologija.me facebook stranice.

Evo link:
https://www.youtube.com/watch?feature=player_detailpage&v=vuXxG-ygyJs

Maganik neću komentarisati.To bi trajalo i trajalo.To je posebna divljina i priroda ,jedinstvena,i valjalo bi da tako ostane i u buduće,ne učit ga pristupačnim .
Da se pitam što , te Češke speleologe bih poslao tamo odakle su došli.Prvo neka naši speleolozi  istraže.Ne treba da neko iz bijelog svijeta otkriva šta se nalazi na našim planinama,i to besplatno još.To se ne prodava tako lako ,naši trube čitavom svijetu dje se šta nalazi,više se zna dje je svaka rupa ,i bolje stranac zna nego domaći.Zabranio bih takve stvari.

Ima istine za kameno more se posumilo,Lovcen odlicno stoji zbog Nacionalnog parka... :03:Maganik je mozda najsuroviji na ovim prostorima..Kakav je Lovcen sa grmljavinom Madjo

Quote from: Tihi on May 25, 2015, 20:50:20 Da se pitam što , te Češke speleologe bih poslao tamo odakle su došli.Prvo neka naši speleolozi  istraže.Ne treba da neko iz bijelog svijeta otkriva šta se nalazi na našim planinama,i to besplatno još.To se ne prodava tako lako ,naši trube čitavom svijetu dje se šta nalazi,više se zna dje je svaka rupa ,i bolje stranac zna nego domaći.Zabranio bih takve stvari.

Koji naši speleolozi? Da je od njih nešto zavisilo ova jama nikad ne bi bila otkrivena. I trebalo bi mi Česima da platimo za ovo, a ne oni nama.

Tačno ,Higlander,Maganik se medju planinarima ne svim,proglasio za najsuroviju planinu u Crnoj Gori,ali nisu naveli u kom elementu.Što se klimatskog elementa tiče nije najsurovi,daleko od toga.Prokletije i Durmitor su na prvom mjestu ,medju svim Dinaridima po surovosti.Maganik jeste veliki ,ima dosta oblastii iznad 2000 mnv,oštre vrhove ,sipare ,jame i pećine,litice,nazupčen je ,ali ima i lijepih vrhova.Nije nepristupačan sa svake strane.Recimo od Župe Nikšićke se do pod Medjed sami može doći kolima po makadamu.Taj makadam svake godine pomalo asvaltiraju i ravnaju da bi lakše mogli drva doćerivati ozgor ,iznad Zabrana Kralja Nikole.Znam kad sam kampovao tamo,ujtro u 5 sati idu nekolika kamiona gore,pa kad se vrate do jedan posle ponoći,desetine metara drva svaki dan se ubere  Kad im nestane Gračanica od koje Župljani dobijaju vodu ,koja ih spašava,onda će se urazumiti ali kasno tada.

Surovost Maganika se ponajviše ogleda u nevjerovatnoj gustini i broju kraških oblika, podlozi od čistog krečnjaka u gornjem dijelu planine, nedostatku bilo kakvih površinskih tokova, a opet priličnoj izolovanosti, za razliku od npr: Bjelasice koja je načeta sa svih strana ili Durmitora, zatim ekvivalenti glečerskih procjepa, duboki zasigurno po 20, 30 metara, samo u kraškom obliku ako se tako može reć   :120:
Galerija slika ovog planinara to najbolje pokazuje, čak se može viđet i pozamašna količina snijega, a slike su uzete 21 juna. Inače pored Željezne jame tu je i Jama na Treštenom vrhu čija vertikala od 429 metara predstavlja 11. najdublju vertikalu u svijetu za sada otkrivenu!

http://picasaweb.google.com/107614549884609524708/MaganikKanjonMrtvice?gsessionid=lXwSvcSgOar8edHDjdwW9w#
Najbolje bi bilo izdvajat iz ovakvih albuma, jer stvarno ima odličnih slika i na drugim galerijama i o drugim planinama samo ne znam jel to dozvoljeno  :77:

Maganik cu peti sa zupske strane nadam se nekog lijepog ljetnjeg dana,sto se tice surovosti klimatske uz sampion prokletije i durmitor,mislim da je sama  sinjavina hladnija od pesterske visoravni samo da ima nek naseobina tipa tutin sijenica na sinjajevinskoj ploci,o tom sam sa Madjom zborio doduse i tamo se ranije masovnije zivjelo,slusajuci nase gorstake kazu da je gore nepodnosljivo,a sto se   magania tice zaista kraski surov kraj,a bogme i sjeverni dio vojnika je isto surovina zestoka gleajuci neke fotke sa duzi rekao bi kao da su dolina grebaje sa karnfilima, orijen je surov isto strasna planina tako blizu mora a sjeverne strane snijeg  drze zestoko crnogoricna suma.Oko niksickog polja masiva ne fali i pri tom dobar prilaz svima.Crna Gora sve je tu ekstremno malo lijepo ima svega. Imas durmitor i prokletije  komove pivske planine kucke planine koje imaju sve,maganik orijen prekornicu lovcen njegos golija,eto ako zaboravim koju da mi se ne naljute, kao ljute kraske planine,mada gledajuci Lovcen dodje kao oaza ima izvora gore u cuvenom kamenom moru nahije,i podno njega pasnjaka,on bas u  nahihi cak i dodje pitomina a opet je kraska ljuta planina.Bijelasica Ljubisnja a bogme i Hajla zelinilo kao iz bajke mali prostor a takva raznolikost.Inace jedna zanimljivost  u Crnoj Gori nekada  19 18 vijeka  se smatralo da su Komovi najvisocija planina visa od Durmitora,mozda je relativno tako i dijelovalo dok nijesu mijerenja uradjena,prokletije su bile nekako svijet z sebe planeta iks..Maganik bi mozda i bio hit za turizam cuo sam da ima markacije stvarno surovina vole to evropski planinari i znatizeljnici,skoro mi jedan taksista u Nk pomenu kako ljudi malo znaju o Maganiku okolina Nikiisca da jedna planina specifikum surovine Dinarske ne znam ima li je Bosna i Hrvatska iole ista nalik reljefno Maganiku,valjalo bi kad bi bacili koju fotku onako Maganika u daljini

Ne zaostaje Maganik mnogo po klimatskoj surovosti za ovim ostalim  višim planinama. Dug je 20 km, širok 10 km. Čitavom dužinom je visok, i predstavlja veliku klimatsku prepreku.Viši djelovi dobijaju dosta padavina.Nalazi se još na sudaru dvije klime pa je vrijeme dosta promjenjljivo ,i gromovi opasno tuku,ne štede .
A Sinjajevina ,veliko prosranstvo ,kad pukne mećava nema goreg mjesta na Balkanu.Uz nju i Krnovo sa svojih 120 km/2  prostranstva.
Što se Vojnika tiče,on je nepristupačan sa sjeverne ,nešto manje sa zapadne strane,tok je sa južne strane dosta pristupačan.Surov je što se klime tiče.Mećave brišu vrhove po 3 mjeseca,posebno Mramorno brdo ,pa onaj niz vrhova ka Krnovu.Tu je mećava najžešća.Odavno je Vojnik poznat kao surov i hladan.Na Mramorju(1920 mnv) nema ni bora krivulja,koji je najotporniji.Medju stanovnicima Nikšića Vojnik je uvjek tu kad uporedjuju nešto.Recimo kažu eto si jeo,sad možeš na vrh Vojnika,ili eto si se obukao,sad možeš na Vojnik.Otamo Nikšiću dolaze opasne oluje,posebno ljetnje,uz olujni sjever.Sjećam se dobro nekih,da te jeza uvati kako je to čudo od nevremena.Vojnik takodje nema vodu i hranu,pa je i sa te tačke gledišta opasan.Ali magistrala koja prolazi ispod njega učinila ga je vrlo pristupačnim. 
A Lovćen ,to je posebna planina.Onako ko kakav div izrasta bukvalno iz mora i to se diže skoro 1800 mnv.Da se Durmitor stavi pored njega onoliko koliko se uzdiže(1000 m iznad Jezerske visoravni) bio bi beba naspram Lovćena.Lovćen ima lijepe oble vrhove,grebene,litice,gromadne vrhove,šume ,pašnjake,pa čak i ledničko jezero.Isto kao što i Durmitor ima sve na jednom mjestu ,tako i Lovćen ima sve na jednom mjestu,samo neka manja verzija Durmitora,to je Lovćen.

Izuzev činjenice da se Štirovnik uzdiže 1750 m iznad mora bukvalno i liše značajnih istorijsko-nacionalnih zasluga, Lovćen i nema baš čime da se podiči kada bi ga uporedili sa nekom masivnijom i prostranijom crnogorskom planinom.

To je lijepo opjevao pokojni Ljubo Ševaljević:

Što bi Lovćen bez Njegoša,
kao junak bez ponosa,
kao nebo bez sokola,
ka' vladika bez prijestola.

Što bi Njegoš bez Lovćena,
ka' nevjesta bez prstena,
kao kolo bez momaka
i lijepih đevojaka.

Pa Maganik surov kako ne bas surovina,i hladan pa to je 2200 m cu,tacno Tihi za Vojnik mi svi to kazemo nikiscani il ga gledamo bas nam je orijentir mocan je,a lovcen nema ljepotu ovih planina surovinu Maganika il ljepotu Ljubisnje,jeste ostale planine po centralnom i sjevernom pojasu su mnogo ljepse,al opet je lijepa planina ima lijepe vrhove tacno ne moze se ni porediti al tu dje je dominantan je,lijep je ono malo preije Cetinja kad se udje bas relativno mocno dijeluje pprije onog brda nebu pod oblake lijepa silueta vrha dva cuvena ,naravno istorijski svima nama.Madjo Orijen je mnogo nekako jaca planina u smislu da je nekako i bolje drzi snijeg orijen se ne moze zastidjet jos nijednoj sjevernijoj ja mislim da on jace drzi snijeg u tom subadriatickom pojasu i od Velebita pa neka je Velebit sjevernije ...One slike sa podforuma planinarenje sto si slikao 23 stranica su strasne vojnik durmitor prokletije kakva cistina...

Orjen je najača planina duž Jadranske obale.Ima oko 49 vrhova .Da li su svi iznad 1500 mnv to ne znam.Iznad 1500 mnv ima površine oko 2700 ha ili 27 km/2.Površina mu je oko
400 km/2.Impozantan je i uzdignut sa svake strane.Posebno je lijep sa sjeverne strane,snijeg u velikim količinama  do juna drži.
Velebit je dug oko 160 km,ili da približim kao Crna Gora istok-zapad vadušnom linijom,ali nije visok mnogo.
Ne znam koliko površine Vojnik ima iznad 1500 mnv,ako neko nadje neka postavi.Moćno je izgledao prije kad sam ga gledao.Obavijen crnim oblacima i vidi se Gradno brdo,crno skroz.Nekako je strašan izgledao.Oblaci kad obaviju planinu davaju utisak da je mnogo veća nego što je .Reče mi jedan drug da Vojnik izgleda strašan kad se gleda sa Krnovskih vrela.
Možda bi bilo ljepše u ovoj temi da se razgovara prvo o jednoj planini pa onda o nekoj drugoj,da ne bude sve s brda s dola.Ali to je teže.Možda neko napiše tekst o nekoj planini ,da sve objedini.Napisaću ja u junu o Vojniku.Biće tu dosta ovoga što smo već napisali i ponešto novo,ali objediniću sve na jednom mjestu.

Crna Gora isok -zapad je 173 km,Velebit je 160 km.

Površina Crne  Gore u procentima iznad odredjene nadmorske visine:
Do 200 mnv-10.3%
Od 200 mnv do 500 mnv-5.7%
Od 500 mnv do 1000 mnv-27%
Od 1000 mnv-1500 mnv-39.85%
Od 1500 mnv do 2000 mnv-16%
Iznad 2000 mnv-1.15%
Znači ,najviše Crne Gore ima u zoni 1000-1500 mnv,što je za očekivati .Iznenadio me ovaj zadnji podatak.Nešto malo površine baš,a toliki vrhovi i divovi iznad 2000 mnv.

Evo dužina i širina nekih naših planina.
PLANINA             DUŽINA             ŠIRINA

MAGANIK              20 km                10 km
VOJNIK                  18 km                 8 km
GOLIJA                   25 km                8 km
NJEGOŠ                 17 km                 ???
SINJAJEVINA        40 km                 15 km
BJELASICA             30 km                 30 km
DURMITOR+
SINJAJEVINA          85 km
PROKLETIJE            70 km

Durmitorsko područje ima dužinu 55 km ali ne i sam masiv Durmitora.
Sinjajevina je najveći pašnjak u Crnoj Gori i na Balkanu .Na Sinjajevini ima 120 000 ha pašnjaka na kojima može da se ispaše 200 000 ovaca.Posle nje je Krnovo najveći pašnjak .

Dinarske planine su dugačke 645 km.
( glavni vijenac)     

Uh ta Bjesket Nemuna ili Proklete planine je bas sampion Dinarida vhunac u svakom smislu,lijepo bi biloo Vojniku ispisati kad mognes postavi o njemu,naravno i ljudi  ko god moze ,ima poznavalaca Golije i Bijelasice Lovcena vidim,bila bi druga tema odje necu  o nasim poljima i kotlinama i mikro klimamama mijesta,al cu pomenut sto je veyano za ovu planinu mi jedan stari rekao da su nasi Trebjesani mislim ljudi iz nk polja otisli u odesu zna se odje je bila jedna velika sila na cijem se jeziku vojnik kaze asker, pa su znali reci ti ljudi da su pobijegli od vjetra s askera,inace cuo sam pricu da stari rimljani i grci se nijesu zadrzavali u nk polju sa zamisli jesu u pljevaljsku kotlinu koja je hladna al vijetra nema, zbog ruze vjetrova s vojnika, vojnik je surovina propuh uvijek u nk   subjektivno hladnije rad njega, mocan je kad ides iz nahije katunske put nk i onda polje dodje rupa a on kao gromada masivan je zaista...Vojnik pluca naseg grada dva metra svega do 2000m al on je sve nadoknadio i sumom i vrhovima i ljepotom

Već kad si spomenuo masivnost,onda da prokomentarišem nešto.Vojnik ima poprilično veliku relativnu visinu.Iznad Nikšića se uzdiže 1400 m,iznad Šavnika i Bukovice oko 1300 m,iznad Brezana,Mokrog i Jasenovog polja oko 1000 m a iznad Krnova 500 do 600 m.Jedna je od masivnijih planina.Ne može Durmitor izgledati visoči kad se gleda sa Jezerske visoravni od Vojnika koji se gleda iz Nikšića.Ali Durmitor ima one oštre vrhove i litice što daje utisak da je baš,baš visok.Kad se popneš na vrh Vojnika nemaš osjećaj da se nalaziš na nekoj velikoj visini.Da li što ima još vrhova blizu 2000 mnv ili što je okružen višim planinama,ne znam.Iako iz Nk kad se gleda izgleda da se strmo uzdiže ,on se ustvari postepeno uzdiže od Nikšića.Prvo od 600 mnv pa do 1000 mnv( Jasenovo polje),zatim do 1500 mnv ( Štirni do) i tek onda strmo do 2000 mnv.A kad se nadješ na nekoj manjoj planini koja je izolovanija,tipa Lovćen,Orjen ili Rumija imaš osjećaj velike visine ,znači da ni to 2000 mnv nije malo.Po klasifikaciji planina Vojnik ne spada u niske ani u visoke planine,nego u srednje visoke.Mada ,svojim izgledom poprima čin visokih planina.
Masivnost neke planine bitno utiče na klimu u njenom reonu.Recimo kad na Vojnik pada snijeg brzo se spušti do 1000 mnv a nekad sva ona brda gore iznad 600 / 700 mnv obijele,dok recimo u Pljevljima pada kiša.Ali osim masivnosti bitna je nadmorska visina.Može planina biti masivna ne znam kako ,ali ako nema visinu ,džaba joj.
Kad pogledaš Durmitor on je masivan i visok i skoro čitavu godinu je pod oblacima.U rangu Alpa je .Snijeg cijelu godinu ostaje,snijeg pada i preko ljeta.Znači visina je bitna.Mogu biti Vojnik i Durmitor iste masivnosti ,naravno nisu,ali onaj ko je veći taj ima prednost.
Niko od nas ne gleda Vojnik ,što bi se reklo čelo u čelo.Mislim da bi najači pogled bio na njega sa onih brda koja su sa druge strane Jasenovog polja ,nasuprot Vojniku.Otavde bi se najbolje vidjelo koliki je.I nema surovosti na Vojniku bez sjevera,može nekad biti sa juga nešto ,ali rijetko,kad je sjever tada je on glavni.
Naravno njegov položaj je takav,oblik i onako na prvi pogled ne osvojiv,tako da ne može a da mu se neko bar jednom ne zadivi.

Evo kad sam počeo do kraja da završim.Gledajući druge planine one su mnogo bogatije od Vojnika ,posebno što se vode tiče.Na Vojniku nema jezera,tokova samo nekolike lokve.Sva voda propada kroz vrtače.Ali ima ono što nema nijedna a ma baš nijedna planina u Crnoj Gori a i šire,a to je razlika izmedju južne i sjeverne strane.Sa južne strane je zaobljen,pitomina,može se i dijete od desetak godina ispeti,pa i mladje.A sjeverna strana je surovina prava,samo za iskusne planinare sa veoma dobrom kondicijom.To su litice i do 500 m visine,oštri vrhovi koje još niko nije osvojio.Sjećam se kad sam prvi put išao biciklom iza( bilo je to 2013 godine).Počneš od Žute grede,iznad tebe litice po 50 do100 m visine,čitav put prekriven kamenjem koje se svaki čas obrušava,sa lijeve strane u dubinu Komarnica i mrkli mrak,a svih tih 4-5 km te prati Vojnik sa lijeve strane,okomit( poznata Kondžila).Ukaže se jedan vrh,iza njega drugi,pa treći,i td a svaki je litica,AMBIS.Prekriveni snijegom,prošarani ,prava ljepota.Prvo pola sata nisam vjerovao da je to Vojnik a ne možeš ni jedan vrh da prepoznaš,sad bih već i mogao poneki prepoznati.Šta reći,došao sam kući pun pozitivnih utisaka,gledajući pravu divljinu.A planinu koju sam gledao kao da nije to bio Vojnik,neka potpuno deseta.To je jedinstvenost Vojnika,unikat i neponovljivo.Valjalo bi tamo češće ići,ali preko Žute grede je vrlo opsno zbog odrona,uma kamenje i po otprilike preko 5 kg težine ,tako velikih.A što se ljepote planine tiče preporučio bih april,i to sredinu aprila.

Jeste poznajes Vojnik zestoko tacno je nemas osijecaj da si na 2000m  sve je relativno ,dok tipa kad prilazis malo prije cetinja prije onog brda sto kazes Lovcen izolovan rekao bi lagano 2000m da je, a to jezerski cak koji je nizi jer se stirovnik ni ne vidi iz prravca pg slabo obris vidis jezerski 1660 m,mada najbrutalniju scenu sam kad se razbila magla iz pravca virpazara put prokletija to je mocno ,zaista durmitor je tako sto kazes skoro uvijek u oblacima definitivno soa nebeska i prokletije su najljepse planine dinarida i najmocnije najvisocije najraznolikije...Zaista vojnik supalj mora da je zeti voda sa njega,sa sjeverne kao prokletije surov sa juga pitomina kontrast,bas posebno, slicno sam na komove vidio al ne u mjeri kao na vojniku ni primaci...

E vala se moram u narednih mjesec dana popeti na Vojnik,sramota je tu mi pred nos a da jos nijesam gore isa  :75: .Nego,koje planine u ovom dijelu oko Niksica imaju markirane staze?Znam za Budos i Vojnik,ima li jos koja?

Evo jedna dobra slika Vojnika,naravno ne od ove godine i ja nisam autor slike.Na slici se može vidjeti glavni dio masiva Vojnika gledan sa sjeverne strane.Ako želite da vidite sliku ukucajte na internet ovo:
Panoramio foto Vojnik( Željko Malović)

Zurimove mozes izaci imas sve put kojim lagano mozes do zagarackokg katuna autom,zagaracki je ispod malog zurima tu je i velik odmah golim okom cistina lagan uspon ,izgleda da bi trebalo da ima na maganik markacija na najvisi vrh to nijesam jos imao,ima mislim na sajt planinarskog kluba sa cetinja nekog soko,ide se od niksica sa zupske strane morakovo pa gore,ostale planine prekornica vojnik od niksica nemaju markaciju mozda Tihi yna nesto novo ya vojnik da li su napravili markaciju,budos ima al sad cuvat se zmija opasno,kao ni pusti lisac koji nema markaciju...

Ono što ti znam za Vojnik je sledeće.Vojnik ima obilje šumskih puteva i staza tako da se lako izgubiti,posebno ako se ide prvi put.Skoro svake godine kad je prvomajski uranak neko se izgubi,ali ništa ozbiljno.E sad komplikovano je dok se ne izadje iz šume.Kad se izadje iz šume i dodje do Štirnog dola na 1500 mnv,koji se nalazi podno Velikog Vojnika( da približim ,dje je onaj snijeg koji se razvukao sa jugoistočne strane i dugo ostaje ,ima ga i sad,e kad gledaš taj snijeg od Nk podno njega je Štirni do) .Kad dodješ tu ima nekoliko malih koliba.Od Štirnog dola možeš da se penješ pored onog snijega dok ne izadješ na greben,prvo se pomisli da je to vrh.Kad se izadje na greben pruža se pogled na vrh.Dalje je lako.A uspon bi valjalo početi od Jasičja pa pored Molove kolibe( na toj trasi je sve put i jedno 20 min hoda). Od Molove kolibe se ide kroz šumu. Tu bi trebalo da ima markiracija a i sama staza se lako uočava.Onda se ponovo izlazi na put i ide se sve putem do Štirnog dola.Dalje sam sve objasnio.
Što se Maganika tiče,može se doći preko Župe,Morakova.Kad se prodje Morakovo ulazi se u bukovu šumu.Kroz bukovu šumu ima jedno 1,5 km asfaltiranog puta.Posle toga je makadam.Ide se tim jedinim makadamskim putem jedno 10 km i dolazi se do katuna pod Maganik koji su na 1600 mnv.To sve može lagano autom( makadam je mjestimično u lošem  stanju).Kad se dodje do Rovačkih katuna ,tu se otvara pogled na vrhove Maganika.Put do tih vrhova može da se bira jer je do  vrhova čistina.Ko ima dobru  kondiciju mogao bi pješke od Morakova(927 mnv) pa na vrh 2139 mnv.Ako se kreće iz  Morakova mora se krenuti rano.Uspon do katuna traje oko 3 sata sa prečicama,ako  se prati put koji vijuga puno, uspon se  zna poprilično odužiti.Od katuna Rovačkih se dalje nastavlja makadamom( mada na nekim mjestima uz put postoje table sa  smjerovima i udaljenošću ),i posle pola sata šetnje se dolazi pod Medjed(2139 mnv).Otavde jedno 500 m visinskih do  vrha.Uspon težak,trava jarac ,klizava.Jedan moj drug se tri puta peo i sva tri odustao.Prvi put zbog te trave koja se kliza,drugi    put zbog vrućine i treći ne znam šta je bilo.Od vrha jedno pola sata treba da se sidje do podnožja Medjeda ,odakle je i počeo  uspon.Kako god ne može se izgubiti .Usponi na Maganik su duži i teži nego na Vojnik ,jer se Vojniku dosta može prići  autima,tako da po meni usponi na Vojnik nisu pravi,ne mogu mjeriti koliko je teško osvojiva ta planina.Recimo uspon od  Jasenovog polja ili Prage ,dje treba savladati 1000 m visine ,e to i otavde su pravi i najteži usponi na Vojnik što se južne  strane tiče.
Po meni najinteresantnije je kad sam biraš put i baš te briga dje je markirano a dje nije.

Ne znam jeste li neđe prije postavili ovu sliku i komentar, a sve i da jeste valja da se nađe ovđe. Rupa je uslikana na "ledniku" ispod prokletijskog vrha Maja Fortit ili jednostavno Forca nedaleko od granice ispod ropojanskih vrata. Iako sigurno nije u pitanju čista vertikala ovo je bruka. :101: Ovaj sniježnjak je koliko se da primijetiti sa ostalih slika površinski manji od Krošnje i Debelog Nameta.

(http://www.psd-prokletije.org/pd_prokletije/1/2013-20-27%20MAJA%20%20FORTIT/source/image/nakraj~1.jpg)
"na kraju uzeta sam svezao kamen i spustao u rupu. Uze duzine 18m nije stiglo na dno."

Kad se u prilog stavi i datum: 27 oktobar 2013. i činjenica da novog snijega nije bilo od prošle zime jasno je kakva klima gore vlada a i kako su rekordi padali 2012 (nisu) :107:

foto: psd prokletije

Naravno da je jasno kakva je klima gore.Samo bih prokomentarisao nešto za klimu Prokletija.Prokletije jesu velike ,najveće medju Dinaridima,najmasivnije sa površinom preko 3500 km/2,ali klima nije najsurovija .Durmitor je hladniji od Prokletija,na Durmitoru vlada alpska klima,na Prokletijema je blaže.Naravno zbog izloženosti toplom vazduhu sa juga zime su mekše.Ali Prokletije imaju sledeću prednost:
Primaju ogromnu količinu padavina ,mnogo ,mnogo veću od Durmitora,i u najvišim oblastima preko zime  100% tih padavina je snijeg.To je prvo.
Drugo,imaju više šume od Durmitora,i ona se penje dosta visoko ,čak i do 2000 mnv,što i svjedoči da nije klima surova ko na  Durmitor dje iznad 1600 mnv nema ništa ,sem bora krivulja.E upravo ta šuma je zaslužna za dugo zadržavanje snijega,a velika  površina planine je još jedna prednost ,da snijega ostane na više mjesta.Eto to sam htio prokomentarisati.

Moguce  da je durmitor hladniji,jer je sjeerniji i zatoren od vojnika za prodor juzine toplih masa debelo u kontinentalnost al prokletije imaju i visinu i masinost i kolicine padavina tako da zadnje zaista izgube snijeg to provijereno do avgusta, durmitor do jula al i to varira al jeste prokletije imas prve snijegove i zadnji se gube,al mislim da si u pravu za klimu onaj durmitor sa sjvverne strane je osojan uzasno ladan,  hladan nista suma iznad 1600 cistina,al prokletije su car uz nas durmitor,al cudno e ne znam vala podno maja jezerca i onog hepta i ropojana ili podno bobotoog kuka dje je studenije zia spusta  moze bit durmitor al sigurno zadnje gube snijeg prokletije...Dobro si ti tihi zapazio zanimljivo mogao bi to objasnit prokletijski vrhovi zadnji gube snijeg zaista al valdja ogromna kolicina i visina i dovojna ladnoca ga drze,durmitor ima i visinu i hladnocu al i manje padavina sto da uticat,mogao bi to objasnit posto vidis planine.Albanija ima strasne planine tamo Korbabit pa prema grckoj taj pindski pojas pa Tomori Desat itd,kao i makedonija,uz crnu goru makedonska priroda i planine su raj...

To su sve pretpostavke, dokle se ne postavi AMS u Valoviti do ili na đe sličnu lokaciju ne možemo znat zasigurno mada kad je temperatura u pitanju pare bih prije uložio na Durmitor ili možda čak Hajlu nego na Plavsko gusinjske Prokletije

I Durmitor i Prokletije drže snijeg cijele godine.Kako Prokletije imaju veću površinu,to ima više mjesta dje snijeg ostaje,to je geografska  prednost.
Što si tiče pojave prvih  i zadnjih snjegova ipak Durmitor tu prednjači.Na Durmitoru je normalno da snijeg pane i tokom ljeta ,bar je bilo normalno do prije 5 godina unazad.Kako kažu gore stari Žabljačani nema mjeseca kad na Durmitor ne pane snijeg.Prokletije su ipak dosta južnije i osamljene,pa je toplije dolje.To ne znači da kad se javi prvi snijeg da se dolje neće javiti ,ali Durmitor ima više šansi za snijeg preko ljeta.Samo kad pogledamo koliko je izolovan i zaštićen og juga + visina.A ni Durmitorsko područje nije toliko malo.Glavni masiv ,zajedno sa visoravnima ,i Pivskom planinom,pa sve dolje do Komarnice i Pošćenja( to je jedna cjelina omedjena kanjonom Komarnice sa juga,Pivskim jezerom sa zapada,kanjonom Tare sa istoka,i kanjonom Drage sa sjevera),to područje ima površinu 1852 km/2.
I primjetio sam ove godine dosta puta je sjeverna mećava na Proklerijama bila izostavljena.Bude mećave svuda po sjeveru ,do Kučkih planina,a iznad Prokletija sve vedro .
U uvodnom postu sam napisao da se ne smije pisati o snijegu na planinama jer za to postoji druga tema,a evo prvi sam to prekršio.Mada i to je sastavni dio ove teme.

Quote from: EagleS on May 31, 2015, 11:37:40
To su sve pretpostavke, dokle se ne postavi AMS u Valoviti do ili na đe sličnu lokaciju ne možemo znat zasigurno mada kad je temperatura u pitanju pare bih prije uložio na Durmitor ili možda čak Hajlu nego na Plavsko gusinjske Prokletije

Jeste.Samo nagađanje.
Ali kad se time bavimo ja bih pare metnuo na Sinjavinu i njene visoravni.Sigurno neđe na neku od tih 2000m+ prostranih visoravni ima neka depresija od ~stotinak metara u koju bi se nataložilo mnogo studenoga vazduha.  :27:

Uh Sinjavina da ona s temperaturom,onolika povrs visina zatvorena kontinentalnost,,a za snijeg  durmitor prokletije mislim duze prokletije za pojavu ljetnih ne znam mozda durmitor,a sto se tice temp i ja bi tipovao sinjavina durmitor hajla,ok ovo za nijeg moramo pominjati...

Tako je Madjo,Sinjajevina,nego šta.Kad na onu površinu pukne mećava ,a to sam već nedje prije spominjao nema goreg mjesta na Balkanu ,a što da ne i šire .Visoka površ od 1500 mnv pa preko 2000 mnv ,za temperaturne rekorde ,dušu dala.Sinjavina je planina koja ima zimu u pravom smislu te riječi.Tamo  je konstanto mećava,oblaci ,vjetar,ledeno hladno,bukvalno jedno 6 mjeseci je tako,za razliku od nekih drugih planina gdje ima pauza preko zime,na Sinjavinu nema pauze ni dana.Povuće se oblaci sa čitave Crne Gore,tamo će se zadnji povući,prestaće mećava na svaku planinu,na Sinjavinu će je još biti.Što reći,kad je planina visoka ,plus prostrana onda je to tako.Površi i visoravni  su najjače u tome.

Da da mecava to je upravu  za Sinjavinu,ako sta isceprkas za prokletije i snijegove tamo pocetke i temp postavi bilo bi zanimljivo poredit prokletije i durmitor dva vrhunca dinarida,mada su one definitivno najsurovije i najvisocije dinarske planine i prvac pruzanje im je izuzetak bile su neke emisije o njima na rtcg

(https://fbcdn-sphotos-c-a.akamaihd.net/hphotos-ak-xfa1/t31.0-8/s960x960/11406538_426269247558138_7548275878597521676_o.jpg)

Zna li ko sta o ovoj knjizi?Je li cemu?

Ne znam da to nije ta knjiga preko pobijede islo nesto il je oni stampali, pa tamo raspitaj ako imas koga.Ima li ko tipa da postavi satelitski snimak tipa od maja ili aprila ili novembra  nema veze koje godine mislin ovih zadnjih godina,zanimalo bi me da vidim stanje snijega posto ono nekad na satelit snimak hvata i pola albanije da vidim podatke za prokletije desat i korab oni mogu doc u taj opseg,cini mi se da je korab jak sa snijegom,zanimamme kad sam isao pratio sam stanje i na makedonskim planinama oko ohrida u aprilu sa stanjem  sa nasim,bogme mocno je to bilo veliki su to masivi.

Većina planina sa Balkanskog poluostrva prima dosta snijega,na vrhu bih stavio Prokletije,ali mislim da su Crnogorske planine najjače.Recimo na Bjelašnici je bilo ove zime oko 3.5 m snijega,šta je to za Durmitor ili za Orjen ,dje za noć ko iz lake šale metar nabači.Na našim planinama pane više snijega nego na Alpe na istoj visini,to što Alpi idu preko 4000 mnv ,to je druga stvar.
Evo prije sat vremena došao sam sa Krnova.Gore svježe,na udare u srce probija,može se upala pluća navući lako ako je čovjek znojav,ma da ga probije ko ništa.Posebno mi se svidja kad vjetar talasa  travu.A jest surovina ,golo ,pusto ima i kamenitih oblasti prostrano,mogu mislit preko zime kad mećava pukne,ma tu se ne ostaje.A taj čuveni vjetar na Krnovu to je ustvari  sjever sa Vojnika.Čim se izadje na Vučje od Vojnika duva hladnjikav vazduh.Protegao se Vojnik svojim grebenom ,i dobro je okružio  visoravan.Naravno zadnji vrh Vojnika sa ove strane je Krnovska glavica(1634 mnv).Tih prvih 5,6 vrhova do tunela su prava pustara bez idje išta.Ne izgleda visoko jer se gleda sa već uzdignute visoravni,ali kad se gleda sa Budoša ,nebo para.Kako nebo para Soa Nebeska koja proviruje iza Vojnika to se ne mora mnogo komentatisati.
Što se snijega tiče.Bilo je na nakolika mjesta snijega u uvalama,Krnovska glavica ga još ima vrlo malo,ponedje ga ima i po Vojniku,malo na Žurimove,i na Maganik sa sjeverne strane takodje malo.
Kako sve izgleda blizu Vojnik,Krnovo ga dijeli od Žurimova ,naspram njih Maganik.Iako to izgleda blizu ipak je dosta daleko ,u planine je teško procjeniti daljinu.

Dosao sam u posjed ono sto se kaze kao svoj jednog dobrog terenca.Kupio brat,u pitanju je Micubisi Pajero DiD.3.200cm3.Obisli smo prije neki dan cuveni Durmitorski prsten i jos raznoraznih teskih terena po sjeveru.Nisam slike pravio jer nismo imali vremena za to,vise smo isli da ispitamo mogucnosti tog vozila,moji utisci su sledeci...i ako je vozilo na oko reklo bi se sminka za grad zestoki geni su u njemu modela koji su godinama na Dakaru pobjedjivali.Visok klirens,mocni pogoni sa blokadom diferencijala,ogromna snaga motora cine to vozilo doslovce monstrumom za planine.Evo obecavam da cu brzo napravit jedan dvodnevni izlet i naravno okacit fotografije s tog puta.Ne znam da li medju vama ima ljubitelja tih pravih terenaca sa velikim luksuzom u unutrasnjosti.Ja sam brata savjetovao prije trgovine da uzme novog Ladilaka Nivu,nije htio da cuje i bio je debelo u pravu,ovaj Pajero je 2005 god i ima da izdere 3 nove Nive koje su ipak slabasne sa obrtnim momentom.S obzirom da sam u armiji bio vozac u Kumboru,izlazio sam sa Puhom,Štajer sasija,Mercedesov motor cesto na Vrmac,po Sitnici vozio put granice hrvacke i uopste presao s tim vozilom dosta teskih terena.E kunem vam se da ovaj DiD Pajero moze da mu parira.Nego nista dok ponovo ne odem i okacim slike i neki snimak.

Ima se što vidjet tim Durmitorskim prstenom,planina u punoj veličini.Taj prsten koji je dug oko 85 km treba odvozati biciklom.To bi bila jedna od najtežih biciklističkih tura  u Crnoj Gori,jer se ukupno na tom putu mora savladati 1700 m visine.Za takvu turu potreban je čitav dan.Još bolje ko može i pješke da obidje to,tako se ljepota najbolje vidi a sa autom puno promakne koliko god se trudili.Utisak koji se dobije prvi put je najvažniji.

Quote from: Tihi on June 08, 2015, 22:37:58
Ima se što vidjet tim Durmitorskim prstenom,planina u punoj veličini.Taj prsten koji je dug oko 85 km treba odvozati biciklom.To bi bila jedna od najtežih biciklističkih tura  u Crnoj Gori,jer se ukupno na tom putu mora savladati 1700 m visine.Za takvu turu potreban je čitav dan.Još bolje ko može i pješke da obidje to,tako se ljepota najbolje vidi a sa autom puno promakne koliko god se trudili.Utisak koji se dobije prvi put je najvažniji.

sto se bicikla tice tvrdim da je tura pg-lijeva rijeka-verusa-mokra-bukumirsko jezero-krzanja-ubli-pg mnogo teza. (6-7 km makadama)
ili
pg-lijeva rijeka-verusa-mokra-rikavacko jezero-kucka korita-pg pa volja ti preko ubala ili preko fundine nazad u pg (15km makadama)

u obije ture se savladava preko 2000 metara ukupno, jer ima na nekim mjestima spustanja da bi se kasnije ponovo penjao

Dva puta sam vozio biciklom krug oko Durmitora, poodavno još kada je bilo dosta makadamskih dijelova. Možda opet ovog ljeta ponovim.  :105: Sad je samo još mala dionica u kanjonu Sušice neasfaltirana, ali će i to biti asfaltirano ovog ljeta. Lično preferiram makadam, asfalt iako je znatno lakši za vožnju, pomalo ubija draž čiste, netaknute prirode. Kako bilo, nije tačno da na Durmitorskom prstenu ima samo 1700m uspona. Ovdje (http://www.ibpindex.com/ibpindex/ibp_analisis_completo.php?REF=36418014668304&LAN=en) ima kompletan profil staze, gdje se vidi da je ukupan uspon 2520m, dužina nepuna 83km. Jednodnevna tura uopšte nije laka i apsolutno nije za one sa slabijom, pa čak ni za one sa prosječnom kondicijom. Jednostavno, ako nijeste u solidnoj kondiciji odustajanje vam ne gine. Naravno da može da se nađe težih tura po CG, zavisno šta čovjek odabere i koliko je spreman da eksperimentiše i forsira.  :120: Meni je lični rekord 3900m uspona za dan, uglavnom po makadamu.  :119:

Isplanirao sam da malo prodjem Ljubisnju i Kovac...tu mi je otac rodjen,u podnozju Kovac planine koja isto kao i Ljubisnja obiluje izlokanim sumskim putevima nastalim sjecom i izvlacenjem trupaca.Inace kad sam obilazio Durmitor prava of road voznja je bila po Pivi,bio sam u Trse kod jednih prijetelja.Samo malo s vremenom da se sastavim i eto reportaze.Nego poceo sam da drzim japanske prepelice i kunice za tov pa imam fore samo preko dana da odsustvujem.Trenutno uvodim sina u sve te poslove da bih ja mogao par dana za merak bit odsutan.Inace imamo strasnih terena za terensku voznju po sjeveru na svaki cosak dje sidjes s asvalta.No nema pametnih ljudi da se ogroman potencijal sjevera usmjeri na pravi put!!!

Bijah prije neki dan do Javorka ,vise kao  neka setnja a ne planinarenje,cisto da se izgubim iz  kuce.Gore sumske povrsine dosta .Suma ne mnogo kvalitetna ,,ali je zagustila,zarasla na neka mjesta da se dva metra kroz nju ne moze nista vidjeti.Vazduh naravno cist ,visina se osjeca,hladoca takodje.U planine je tanka nit koja razvaja ljeto i zimu,sto se lako dalo primjetiti.Osjeca se moc Golije i Vojnika ,ujedinjena.Zestoke su zime u tim krajevima.Golija  je jaka planina,duga ,visoka,na oko visa od Vojnika.I to jos  pocetni vrhovi Golije kao sto je Veliki Sisman-1508 mnv ,paraju nebo.Lijepi su ti krajevi,ne zaostaju za drugim predjelima Crne Gore ,ali su zapostavljeni .Skoro nedje citam neki izvjestaj koje planine u nasoj zemlji trebaju da dobiju status zasticenih zona,i tamo nabrojase sve planine ,skoro sve ali ove krajeve nidje ne spomenuse ,bas ih briga, koda nisu u Crnoj Gori.No sta cemo ,ne vrijedi se sjekirat zbog toga.Turizma nema na ove dvije planine ,ne nazire se da ce ga biti u blizoj buducnosti ali i neka nece,bar ce ovi krajevi ostati divlji,posto je manje vise sve turisticki valorizovano u nasoj zemlji.

Brat mi je bio ovih dana  na Rikavacko jezero. Susreo se sa poljskom speloloskom ekspedicijom. Prenosim email ovdje:

Shodno mojim posrednim saznanjima, poljska speleoloska ekspedicija, koja vec trecu godinu zaredom istrazuje pecinu u reonu Kucke Kostice, je zavrsila svoj ovogodisnji zadatak i na putu je ka svojoj domovini.

Ove godine su se spustili do dubine koju im je dozvoljavala oprema sa kojom su raspolagali – cca 500 metara dubine (vertikalne ne I ukupne duzine).
Inace, pecina o kojoj govorimo se nalazi u rejonu katuna Gropa Beljeva, s lijeve strane Kostice (kada se dolazi iz pravca Podgorice, Korita, kroz planinu Radeca, K(H)otski katun) putem koji se odvaja lijevo tik pred spustanje niz Kosticu (I dalje ispod Karimana, katuna Ducica I napokon Rikavackog jezera I doline). U Gropu Beljevu izdizu Spaici. To je vodom oskudan kraj, posebno u ovim ljetnjim mjesecima.
Poljska ekipa speleologa je brojala 7 ljudi – dvije analiticarke I 5 speleologa koji su radili u dvoclanim timovima od po 12 sati. Ispod krajnje tacke njihovog dohvata nalazi se ambis I velika galerija cijim jednim krakom tece voda, u ovim ljetnjim mjesecima jacine osrednjeg potoka. Zvucalo mi je nevjerovatno ali su me ubjedjivali (dakle ljudi koji su razgovarali sa speleolozima) da je temperatura u zadnjem stadiju njihovog spustanja iznosila -37 celzijusa. Ovo zadnje vrijedi provjeriti.

(Radim na tome da pribavim adresu site-a i eventualno zamolim Poljake da nas pos'ete I podijele neke podatke iz prve rukeJ)

Ljudi ja znam da sigurno svi pricaju o tome, ali vracao sam se u Srbiju preko Durmitora, to je nesto najlepse sto sam video! :)

Pozdrav Vanja,

Videh ovaj tvoj post i bas me zaineresovao. Ja vec nekoliko godina istrazujem jame i pecine po Kuckim planinama, nekako mi je najblize i ima potencijala i interesantnih objekata, Do sada sam u Kuckim planinama, tj. u Kucima od Meduna pa gore, istazio i popisao   preko 50 jama i pecina. Na Korita radim jamu koja je duboka oko 400m i duga skoro 2km i ima jos puno potencijala za dublje i duze. Od nekog prijatelja sam cuo za ovo sto [pominjes ali nista konkretno tako da nisam bio siguran da li je tacno jer i ta jama koju ja radim ima dubine oko 400m i vodeni tok. Da ne znas mozda iz kojeg su kluba, odnosno grada ovi speleolozi iz Poljske?

Pozdrav Losmi

Quote from: vanja on August 12, 2015, 18:08:10
Brat mi je bio ovih dana  na Rikavacko jezero. Susreo se sa poljskom speloloskom ekspedicijom. Prenosim email ovdje:

Shodno mojim posrednim saznanjima, poljska speleoloska ekspedicija, koja vec trecu godinu zaredom istrazuje pecinu u reonu Kucke Kostice, je zavrsila svoj ovogodisnji zadatak i na putu je ka svojoj domovini.

Ove godine su se spustili do dubine koju im je dozvoljavala oprema sa kojom su raspolagali – cca 500 metara dubine (vertikalne ne I ukupne duzine).
Inace, pecina o kojoj govorimo se nalazi u rejonu katuna Gropa Beljeva, s lijeve strane Kostice (kada se dolazi iz pravca Podgorice, Korita, kroz planinu Radeca, K(H)otski katun) putem koji se odvaja lijevo tik pred spustanje niz Kosticu (I dalje ispod Karimana, katuna Ducica I napokon Rikavackog jezera I doline). U Gropu Beljevu izdizu Spaici. To je vodom oskudan kraj, posebno u ovim ljetnjim mjesecima.
Poljska ekipa speleologa je brojala 7 ljudi – dvije analiticarke I 5 speleologa koji su radili u dvoclanim timovima od po 12 sati. Ispod krajnje tacke njihovog dohvata nalazi se ambis I velika galerija cijim jednim krakom tece voda, u ovim ljetnjim mjesecima jacine osrednjeg potoka. Zvucalo mi je nevjerovatno ali su me ubjedjivali (dakle ljudi koji su razgovarali sa speleolozima) da je temperatura u zadnjem stadiju njihovog spustanja iznosila -37 celzijusa. Ovo zadnje vrijedi provjeriti.

(Radim na tome da pribavim adresu site-a i eventualno zamolim Poljake da nas pos'ete I podijele neke podatke iz prve rukeJ)

Pozdrav Losmi, dobrodosao na forum.
Pokusali smo da ih iskontaktiramo ali nismo bili te srece. Nisu odgovarali na mail koji smo slali.Poslali smo im i link sa ovog foruma ali opet nista. Ako bude iskrsla koja informacija,podjelicu je ovdje na forumu.

Ako budes nasao slobodnog vremena,mogao bi u ovom topiku da podjelis iskustva sa nama oko tih istrazivanja uz koju sliku. Siguran sam da bi to mnoge interesovalo. Kuci su nevjerovatni u svakom pogledu.

Bolje vas nasao... 
Cim zavrsim neke obaveze pocet cu malo da pisem o speleo objektima i speleologiji cg ovdje.  Mozda bi bilo dobro i napravit poseban topik  speleologija cg, posto  vidim da  ste vec pisali ovdje dosta o tome pa cu se potruditi da to dje sam bio i sto znam podijelim sa vama.  Eto to je samo  moj predlog,  nov sam ovdje tako da ne volim da se mijesam u organizaciju na foruma. 

Pozdrav Losmi

Послато са 7045Y уз помоћ Тапатока

Dobrodošao Lošmi. 

Quote from: Losmi on October 20, 2015, 23:04:41
Bolje vas nasao... 
Cim zavrsim neke obaveze pocet cu malo da pisem o speleo objektima i speleologiji cg ovdje.  Mozda bi bilo dobro i napravit poseban topik  speleologija cg, posto  vidim da  ste vec pisali ovdje dosta o tome pa cu se potruditi da to dje sam bio i sto znam podijelim sa vama.

:45:  Slobodno, može upravo u ovom dijelu foruma.

U vezi istrazivanja pecina u Kuckim planinama ovog ljeta od strane poljske ekspedicije uspostavljen je kontakt.

Oni izgleda traze kontakt sa nekom drzavnom agencijom koja ce im pomoci da legalizuju svoje dalje speleolosko istrazivanje u CG kao I savjet nekog naseg covjeka koji ce ih s'etovati kako da se postave naspram CG propisa I sta im je dalje raditi po tom pitanju.

Ovo je izvjestaj (prevod s googla translate-a) sa te ekspedicje na poljskom sajtu :

http://www.sktj.pl/klub/index.php/news-feeds/187-montenegro-2015

na njemu ima dosta slika snimljenih oko pecine i u pecini.

ovo je prevod koristeci google translate:

U izveštaju iz ekspedicije 2015

CRNA GORA


Na 28.07-15.08.15 je još jedan put do crnogorske masivu čučnu planinu.

To je gotovo netaknuta, netaknuta i miran kraj. Površina pod nazivom čuči ili ponekad Žijovo se nalazi severoistočno od Podgorice, glavnom gradu Crne Gore na albanskoj granici.

To je velika kraška visoravan sa koje je grupa vrhova ili vrhova pojedinac iznenada niču.


Naša baza je u Katuni koji je napušten od strane pastira pre oko 60 godina. Razlog za emigraciju bio je nedostatak vode i male pastirskih područja.


Sposobnost da se postigne bazu nam dostavite off-road vozila koja su takođe koriste kao nosači vode iz obližnjeg sela.

To je veliki problem. Vreme trag izvor nam je potrebno dva sata oko četiri sata da se opterećenja i još dva na leđima. U to vreme, naravno da može iskoristiti priliku da se okupa u obližnjem jezeru (J. Rikavacko) i imaju šolju rakije sa lokalnom :) koji su uvek spremni ... i tako to ide dobro pola dana.

Pokušaji da se pronađe Mountain Spring završio bezuspešno.

Crnogorski divljina zadržao svoj šarm da daju nam mnogo nezaboravnih emocija često posebno tokom sudara :)


U 2014. smo se uglavnom radili površinu. Uspeli smo da je otkriti anal rodeo. I j. ​​100. Nažalost, oni su dali nam nadu za budućnost.

Nekoliko dana pre polaska, na visini od 1830 metara nadmorske visine našli smo malu rupu i tako je rođen Spiral Cave.

Beating vertikalne bunara: Vels Imao je tada bunara sa falus, Vells kamere, vertikalni zid smo mogli da se spusti do dubine od -180 na polici sa kroasane.

U 2015. smo našli novi izvor vode u jednom drugom selu. Iako je put mnogo lakše i dalje je veoma dugotrajan.

Glavni cilj ovogodišnjeg ekspedicije bio je mapiranje i dalje eksporacja vertikalne žice.

Počeli smo przeporeczovania biljku od 9mm do 10,5mm. Tada

tukli kasnije bunari, kaskade i meandri stigao u dubini. -315.

Akcije nam umilałi brojne probleme sa opremom DISTO-PDA. Mi mjerena više puta iste sekcije, sekcije sa osvežavajućim rosulja (Vet Olo). To su bili beskrajni sati u vlažnom majtach. Neispravna oprema dovelo do kraja kartografske akciji. Da stvar bude gora je pao istraživačko vežbu podržava jedinicu.

Premlaćivanje bunara sa šljunkom, blato Koridor smo stigli na stranačkim nacrta koji su znak pitanja u isto vreme daje nam nadu za još jedan put.


Sledeće godine kamp će biti uspostavljena što će olakšati istraživanje i omogućiće nam da testiramo bočne konce.

Koristili smo ukupno 570 metara konopca.


U novembru 2015. će biti prva zima ekspedicija .Głovnim imaju za cilj da odrede uslove u j. Spiral Cave i površinskih operacija.


Ekspedicija su prisustvovali:

Grzegorz Piatkovski PKS / SDG (direktor), Aleksandar Kovalik PKS / SDG Alisa Szczepaniak SKTJ Sebastijan Szczepaniak SKTJ Norbert Sznober Kreator PKS, PKS Terlicki Pjotr Gžegož Slivinski PKS i Piatkovska Karolina.

Zahvaljujemo Nolimit za kese i opreme, SKTJ za linije i burad, Luce, Zdravkovi i njegovoj porodici na gostoprimstvu i podršci, i svima onima koji su nas pozdravili i rekao zbogom.

+++++

Ako ko ima predloga u vezi ovoga valjalo bi da ih podjeli sa nama.

Hvala Vanja,

Bas sam i ja dobio informacije o ovome prije neki dan ali kako sam na teren nisam stigao da to podijelim sa vama.   Nadam se da do narednog cetvrtka ili petka zavrsim sa terenima pacu se posvetit malo i pisanju. Steta je ne iskoristit ovo lijepo vrijeme.

Poljska ekipa ce poslati izvjetaj sa istrazivanjai najaviti dalje planove.
Lokacije jama je pod Bljeskezom, sa desne strane prevoja kad se ide od Korita ka Rikavackom j.

Sto se tice legalizacije istrazivanja to ide ovako:
Prema zakonu o zastiti zivotne sredine (pisem samo za istrazivanje speleo objekata), niko bez dozvole Agencije za zastitu zivotne sredine ne smije istrazivati. Cak ni nasi klubovi. Prije dolaska, Agenciji treba poslati yahtjev za izdavanje dozvole gdje treba navesti, dje ce se i u kojim objektima vrsiti istrazivanje, odnosno plan akcije/ekspedicije, sa spiskom ucesnika, trajanjem i sl. Potrebno je uplatiti 5€ neke takse na ZR Agencije. Agencija jos nije nikog odbila ili slicno, eventualno ako je potrebno trzit ce neku dopunu. Po povratku sa expe potrebno je dostaviti izvjestaj Agenciji sa istrayivanja u roku od 3 mjeseca. Sledece sto nije toliko obavezno ali je pitanje etike da se javis lokalnom klubu ili drzavnom savezu/ asocijaciji koja se bavi ovim aktivnostima. Ako ne zbog cega drugog onda makar zbog njihove sigurnosti, cisto kratko, dolazimo tada, ostajemo do tada u te i te objekte. I dati neki rok, recimo ako se ne javimo do tada i tada onda smo vjerovatno u nekom problemu pa dodjite da provjerite je li sve OK.  (Malo vise o ovome neki drugi put)
Druga medalja te price je da to ne postuje ni 5% expedicija, jer nema kontrola a ni kontrolora. Uglavnom, ako realno posmatramo,  razlika je izmedju legalnog i da kayem nelegalnog istrayivanja u 5€ i pola sata pisanja dopisa.
Za istrazivanje pecinske faune potrebna je posebna dozvola i dozvola za izvoz koja se takodje dobija od Agencije.

Sto se tice ove ekipe, koliko vidim, a i kako mi je javio prijatelj speleolog iz Poljske, koji je stupio sa njima u kontakt i poslao mi informacije, oni stvarno nisu znali za ovo i obecali da ce poslati izvjtaj sa istrazivanja.


Pozdrav,
Losmi

Prekjuče su predstavnici VCG obilazili teren, bolje reći nego put, na potezu Korita Kučka-Rikavačko jezero. Navodno se planira dovođenje te trase u takvo stanje da se može nazvati putem.

Ekstra baš sam išao prije par dana prema Bukumirskom jezeru i na nekih 7-8 km do njega VCG radi put tako da nisam mogao dalje... :11:
onda da krenemo prema Rikavačkom jezeru ali su mi neki prijatelj rekli da se tamo ne može bez džipa, Hvala Bogu da oce to neko napravit da valja--- :45:

Quote from: Admin on November 12, 2015, 00:20:57
Prekjuče su predstavnici VCG obilazili teren, bolje reći nego put, na potezu Korita Kučka-Rikavačko jezero. Navodno se planira dovođenje te trase u takvo stanje da se može nazvati putem.

Taman da se i to jezero uništi, kao i Bukumirsko, i svako drugo do kog je došao put... Sad je taj loši makadam, za terenska vozila, po meni jedan od najljepših puteva jer je nedostupan i pust.

Meni je to grozno, ne znam kako neko može da simpatiše asfalt i urbanizaciju planina, najbolje bi bilo da se asfaltira čitava Bjelasica?! a već su krenuli (npr: Zabrđe-Gradišnjica ili Lubnice i spajanje sa Vranjakom) :107:

a sto sad? ne treba da se pravi taj put? mora da se salite. rekli su mi da su bagerima prosirili onaj dio kod treskavca dje ti je bukvalno  zivot visio o koncu uvjek kad prodjes tuda. zasto da se ne pravi put??? koliko ljudi ima tamo  svoje parce zemlje a nisu finansijski dobri da bi kupili dzipa. trebaju li da nauce da planinare pa sa porodicom,sa malom djecom preko planina ojhaaa???

Po meni je to dobro.Planine a posebno citav sjever CG,pa i citavi planinski predjeli Balkana su vjekovima zapusteni.Narodu koji tu zivi ne mili se priroda,a ni narodu koji zeli da tamo uziva jer nema pristupa.Ja prvi nisam posjetio Rikavacko jezero jer ne mogu sa golfom po karakondzula.Ko je bio zna kakav je pristup Kapetanovom jezeru,uzas.Samo 5km makadama mjestani se nisu slozili da asfaltiraju jer su navikli na konje i da prte,koliko je samo nastradalo kartera i izgubi se vrijeme.Ljudi nemaju kolektivnu svijest za opste dobro,vazno je da se napravi put meni do kuce,a ljepote me ne interesuju i onda kad treba da vodi djecu i kad treba sam da podje krivi mu drugi.

Ja sam naveo razlog zbog koga ne volim što se asfaltira, a ne voli ni dosta mještana sa kojima sam pričao. Razlog je što dođe masu ljudi koje priroda ne zanima, čuli su da postoji tamo neko jezero, pa naprave roštilj, ostave smeće, unište prirodu.

 Ne mora se asfaltirat ali bar da se može normalno doc.....

Quote from: Rade on November 12, 2015, 20:20:37
Ja sam naveo razlog zbog koga ne volim što se asfaltira, a ne voli ni dosta mještana sa kojima sam pričao. Razlog je što dođe masu ljudi koje priroda ne zanima, čuli su da postoji tamo neko jezero, pa naprave roštilj, ostave smeće, unište prirodu.

Ok,ides na bolje sprijeciti nego lijeciti.Mislim da zbog nekulture ne treba da ispasta mjesto kao destinacija.Bace se boce,kese,ali ce se naci neko ko ce to pokupiti zbog prirode i zbog ostalih,u sustini zbog sebe.Doduse po planinama gledam takvih strvari manje,ali po rijekama je katastrova.

Quote from: vanja on November 12, 2015, 19:11:18
a sto sad? ne treba da se pravi taj put? mora da se salite. rekli su mi da su bagerima prosirili onaj dio kod treskavca dje ti je bukvalno  zivot visio o koncu uvjek kad prodjes tuda. zasto da se ne pravi put??? koliko ljudi ima tamo  svoje parce zemlje a nisu finansijski dobri da bi kupili dzipa. trebaju li da nauce da planinare pa sa porodicom,sa malom djecom preko planina ojhaaa???

Quote from: nikolA on November 12, 2015, 20:15:44
Po meni je to dobro.Planine a posebno citav sjever CG,pa i citavi planinski predjeli Balkana su vjekovima zapusteni.Narodu koji tu zivi ne mili se priroda,a ni narodu koji zeli da tamo uziva jer nema pristupa.Ja prvi nisam posjetio Rikavacko jezero jer ne mogu sa golfom po karakondzula.Ko je bio zna kakav je pristup Kapetanovom jezeru,uzas.Samo 5km makadama mjestani se nisu slozili da asfaltiraju jer su navikli na konje i da prte,koliko je samo nastradalo kartera i izgubi se vrijeme.Ljudi nemaju kolektivnu svijest za opste dobro,vazno je da se napravi put meni do kuce,a ljepote me ne interesuju i onda kad treba da vodi djecu i kad treba sam da podje krivi mu drugi.

Quote from: vanja on November 12, 2015, 19:11:18
a sto sad? ne treba da se pravi taj put? mora da se salite. rekli su mi da su bagerima prosirili onaj dio kod treskavca dje ti je bukvalno  zivot visio o koncu uvjek kad prodjes tuda. zasto da se ne pravi put??? koliko ljudi ima tamo  svoje parce zemlje a nisu finansijski dobri da bi kupili dzipa. trebaju li da nauce da planinare pa sa porodicom,sa malom djecom preko planina ojhaaa???

Ljudi nemaju kolektivnu svijest za opste dobro...Ova ti je Njegoseva druze,nista dalje ne treba pricat.Pozdrav za sve :121: :121:

Nije Rade mislio ništa loše. Odlično ga razumijem. Ali eto isto se bez puteva ne može, makar koliko toliko pristojnih, stim sto ne treba sad asfaltirat sve planine, daleko od toga.
Medjutim da ne zaboravimo jednu stvar, a nadam se da će se i Šone složit. Ko je god bio po svijetu i po Evropi i vidio tu svetsku "demokratiju" mogao je da primijeti kako je tamo narod kulturan, kako ne bača smeće , kako čuva sredinu.. Ali nemojmo se zavaravati da su išta bolji od nas. Razlog zbog kog su oni tako odgovorni lezi u tome sto tamo postoje strogi zakoni. Pa ga lijepo odrapi po dzepu ako baci smeće, ili napravi prekrsaj.. ovdje je totalno bezakonje + ne izdvajaju se sredstva za ocuvanje sredine, niti ima edukacije, niti ima sredstava za ljudstvo koje bi sprovodilo  zakon i sankcionisalo toliko divljanje nad prirodom.
Je li normalno da komsija napuni prikolicu smeća (iako imamo kontejnere u naselju) i poćera u brdo put Radovča i istovari ga tamo, i  svi ga vide i niko ga ne prijavi.. Svi misle, "a kome da ga prijavim kad niko nece ni doći , plus sto da se zamjeram, on je sin onoga sto je ...   itd na primjer.."

Cekamo neka bolja vremena koja nikad u stvari ovdje nece doći..

Hvala Transmat!

Ja sam prije dvije godine sa drugaricom skupio četiri ogromne vreće smeća oko bukumirskog jezera, vezao na krov od auta koji ima nosač i tako vozio nazad, sve ostalo za ljudima koji dođu ko zna odakle i ostave tu smeće, unište sve što mogu, ponapijaju se i prave probleme. Ima i normalnih ljudi, ali zadnjih godina više nema odmora u planini đe god je put izašao. To je moje viđenje kao nekoga ko je dosta po planinama, i viđenje dosta mještana kojima to sve više smeta.

Ja ne mogu ništa promijenit, nastaviću i dalje da budem odgovoran prema prirodi i učit one koje vodim sa sobom da je čuvaju, ali to sa putevima ne ide. Išlo bi kad bi narod poštovao svoju zemlju i kad bi postojao zakon koji će da kazni nekog kad baci smeće, slomi klupe i sl. Meni se nekoliko puta zadnje dvije godine desilo da odem sa nekog mjesta (jezera/kampa) zbog kretena koji su tu došli da se napiju i glupiraju, a ne umiju da se ponašaju.

Quote from: Rade on November 12, 2015, 22:52:45

Ja ne mogu ništa promijenit, nastaviću i dalje da budem odgovoran prema prirodi i učit one koje vodim sa sobom da je čuvaju, ali to sa putevima ne ide. Išlo bi kad bi narod poštovao svoju zemlju

:121:
Dovoljno je i jedan nekulturan da napravi probleme i unisti ono sto su ostali odrzavali.Zbog toga kazem potrebna je kolektivna svijest za dobro svih.Ovdje se misli da je opste dobro - tudje dobro. Pitamo se zasto je zapad ili istok razvijen i zasto svi tamo odlaze.Sprovode se zakoni.Ali ti zakoni su odraz drustva.Tamo je vecina takva da neutralise nekulturu,a ovdje se nekultura smatra in,nego odoh sa teme.

Sve najbolje za Rada...on je na svom mjestu u svim pogledima i slobodno mogu reci covjek ispred svog vremena kao i svi koje sam upoznao na nasim druzenjima.Definitivno ne zivim u snovima da ce se ovdje vecina ikad dozvati se pameti i kulturi kad vec nema zakona da ih tome privedu.Reče davno nobelovac IVO ANDRIC za Balkan da je tamni vilajet!Sta reci,da je srece i kulture nebi asfalt bio problem,ovako ovi fiċfiriċi cim bi culi da se s autom moze tamo eto ih s picem,nekulturom i td...I ja sam par puta s porodicom napustao izletista da ne bih dosao u situaciju da nekoga ucim onome sto ga doma naucili nijesu.Znam sebe najbolje,kad vidim primitivce u zanosu odmah idem da ne bih iskusavao moje zivce i sebe doveo u neke nepredvidjene situacije.Ajde nek ostane na kraju nada da ne budem onako skroz pesimistican...Valjda se pojavi ubrzo neka pametna glava da ovu prelijepu zemlju stavi dje joj je mjesto a to je vrh u svijetu,jer stvarno mozemo mnogo da ponudimo ljudima zeljnim prirode.U politiku ne zalazim ali od ovih trenutno lutkara na sceni,bilo da je vlast ili opozicija nema vajde.Ja inace u poslednje vrijeme s ljudskom rasom koliko moram da bih zivio se druzim i saradjujem.Iskren pozdrav za Transmata i Rada gorskog vuka.

Vidim, većina uspijeva sebe da obuzda kada primijete divljanje i/ili bahato ponašanje. Ja ne mogu a da ne prigovorim i pravo je čudo da me neki od "upozorenih" nije već "iskrka". 

Posto smo proslih dana pricali o Bogicevici i tom sjeveroistocnom dijelu drzave koji je za razliku od ostalog dijela pun snijega. Nadjoh tekst na CDM-u o Skijaskom klubu Bogicevica propracen sa slikama.
http://www.cdm.me/sport/ostali-sportovi/foto-skijaski-klub-u-plavu-nemamo-zicare-ali-zato-imamo-volju

Ne vjerujem da su sve slike od ove zime.

Vrhovi Balkana -Prokletije



Durmitor



Osim ove emisije Vrhovi Balkana, svake nedelje na programu Vijesti u periodu 15:40-16:30 emituje se emisija "Zivot sa planinom" koju su pokrenuli Visokogorci Crne Gore.

Reklama



Zadnja emisija ovog serijala govori o drugom Bjelasickom maratonu koji je realizovan u subotu 27 februara 2016 godine.Opsirnije o ovom maratonu mozete citati na sledecem linku.

http://www.visokogorcicg.com/bjelasicki-maraton-rezultati/

Kratak video sa ovogodisnjeg Bjelasickog maratona

@Vanja kad vec ne postoji mogucnost da se post prepravi onda obrisi sve ovo.Nema potreba da stoji ovako,prazna prica,a potom obrisi i ovaj post,jer i on bez ovoga gore nema nikakvog smisla.

Quote from: Tihi on March 12, 2016, 22:33:25
@Vanja kad vec ne postoji mogucnost da se post prepravi onda obrisi sve ovo.Nema potreba da stoji ovako,prazna prica,a potom obrisi i ovaj post,jer i on bez ovoga gore nema nikakvog smisla.

uradio sam ja edit. nek stoji to tu. tu mu je mjesto. a za edit nije mi jasno zasto ne mogu obicni korisnici da edituju svoje postove. prije je postojala ta mogucnost.

Quote from: Goran1984 on April 25, 2017, 16:18:54
Pitanje  za Tihog smatras li a pominjao si vidim na ove ranijeve postove je li Durmitor hladnija planina od Prokletija mislim u smislu temperature i ljetnjih snijegova malo mi to obrazlozi,mislim da je Durmitor i sam Zabljak hladniji od mijesta oodno Prokletija,a?

Dobrodosao na forum :83:

Probacu da nesto odgovorim ali to nije bas pouzdano sve su to pretpostavke.Pravo stanje se ne moze saznati dok se ne postave stanice a stanice se nisu postavile na pristupacnijim mjestima kao sto je Stirovnik do cijeg vrha je napravljen put ili na Zekovu glavu na Bjelasici.Iskreno se nadam da ce se to uraditi u narednih par godina.Divljina Durmitora i Prokletija najvjerovatnije je nece ni gledati.Imamo stanicu na Zabljak ,moze se napraviti i u podnozju Prokletija ali to ne moze da pouzdano poredi dva masiva.Svi ti nedostaci nas ne sprecavaju da razgovaramo o tome i da napravimo poredjenje.Ovdje vise mogu da napisem neka svoja zapazanja.

Durmitor je smjesten sjevernije od Prokletija. Sa juga je zasticen primorskim i zapadno-centralnim planinskim vijencem sto stiti od prodora juga ali i krade padavine. Kada hladne vazdusne mase dolaze sa sjevera ili sjeverozapada ranije i jace zahvate Durmitor nego Prokletije pa ipak mislim da je Durmitor malo hladniji od Prokletija. Razlika u nadmorskoj visini je mala izmedju najvisih vrhova Bobotovog i Jezerskog iznosi oko 170 m sto na razliku u polozajima ne igra nikakvu ulogu. Durmitor ima 48 vrhova iznad 2000 mnv i jedan iznad 2500 m a Prokletije imaju puno vrhova iznad 2500 mnv. Povrsina Prokletija je mnogo vece od Durmitora. Durmitorsko podrucje siroko je oko 35 km a dugacko 55 km ali sam masiv je duzine oko 20-25 km. Povrsina Durmitorskog podrucja je 1850 km kvadratnih a Prokletija duplo vise.I sada neko moze reci da se ta dva masiva uopste ne mogu porediti. Ali da kazemo,ako su Prokletije duplo duze i duplo povrsinski vece od Durmitorskog podrucja zasto recimo to mora da znaci da se ne mogu porediti. Jedan dio Prokletija koji je udaljen od nekog drugog dijela Prokletija npr 30 km nece nista uticati na njega u pogledu temperature ,padavina .Znaci duzina masiva nema veze sa tim. Veze ima visina ,polozaj i jos ponesto a to je veliko prisustvo visokih vrhova na malom rastojanju a to Durmitor ima.
1)Sto se tice podnozja ovih planina ,podnozje Durmitora je hladnije jer je na vecoj visini od podnozja Prokletija. Mnogi ljudi misle da na Zabljak pada toliko cesto snijeg i da dostize toliku visinu samo zbog visine od 1450 m. Tacno ,visina igra jednu od glavnih uloga,sjeverni polozaj ali i Durmitor. Na primjer imamo planinu Zlu goru(1456 mnv) zapadno od Niksica koja kad je bez snijega i npr na Zabljak u isto vrijeme imamo 50 ili 100 cm snijega ili Njegos koji je visok 1700 m ne moze se porediti sa Zabljakom u pogledu temperature i snijeznih padavina ili Sisman(1500 m) -Golija i Gola strana (1574m)-Javorak ovih dana su bili bez snijega dok je na Zabljak bilo 10-15 cm. Druga stvar ,zasto snijeg bolje traje na Zabljak nego na gore pomenute vrhove je i zbog oblacnosti. Vrlo cesto iznad gore pomenutih vrhova nema oblaka koji bi snizili temperaturu a iznad Zabljaka ima umjerene ili povecane oblacnosti zbog Durmitora. Isto navescu primjer iz septembra ove godine kad sam isao na Zabljak preko Krnova. Iznad Krnova,i svih okolnih planina nije bilo oblacka dok se lijepo vidjelo da su najvisi vrhovi Durmitora pod oblacima. Kad sam dosao gore bilo je skoro pa potpuno oblacno i mnogo hladnije nego na prevoj na Krnovo koji je na istoj visini ,potpuno drugi svijet. Naravno ne mora da bude ovolika razlika uvijek ali postoji nekad veca nekad manja. Ovo sam pisao da malo opisem uticaj Durmitora na okolinu. Isto navescu primjer kako tokom ljetnih dana kad skoro pa iznad citave Crne Gore nema oblaka ima ih iznad Durmitora ili je Bobotov kuk pod oblakom ili imamo situaciju nema oblaka iznad citavog Durmitora ali ima iznad Soe Nebeske. Isto tako jednom prilikom u ljeto kad sam bio na Krnovsku glavu striktno je pirkao sjever sa Durmitora a oblaci koji su bili iznad Krnova kao da su dolazili iz tog pravca.
Pogled na Durmitor sa Krnovske glave
(https://s28.postimg.org/h8w116fnh/20150809_124202.jpg)
2)Sto se snijega tice na Prokletije bez sumnje pada veci snijeg i duze se zadrzava.Zbog juznog polozaja i velike visine pada obilni snijeg u najvisim zonama moguce 100% snijezne padavine.To uslovljava da su usponi na najvise vrhove preko zime ili nemoguci ili vrlo teski i opasni zbog lavina.Durmitor je dosta sjevernije .Prima manje padavine od Prokletija ali snijeg cesto pada,tako da kad su bolje zime napada oko 5-6 m snijega.Durmitor je cesce i pod sjevernom mecavom od Prokletija upravo zbog polozaja i drugacije izlozenosti hladnim masama sa sjevera.Posto Prokletije imaju vecu povrsinu onda ima i vise mjesta (uvala,cirkova)gdje ce se zadrzati snijeg ,pa ce  Prokletije u junu bolje izgledati od Durmitora .I jedan i drugi masiv cuvaju snijeg preko cijele godine u nametima ali Prokletije bolje zbog vecih padavina i vece povrsine.
3)Sto se tice ljetnjih snjegopada mislim da je Durmitor u prednosti opet zbog polozaja.Desava se da se predjeli iznad 2000 m na kratko zabjele i u avgustu i krajem septembra pogotovo ako se radi o nekim jakim nestabilnostima.To se isto moze desiti i na Komove i Prokletije jer imaju visinu ali neka ostane da je Durmitor bolji za snijeg ljeti zbog polozaja.
4)Gdje se vise moze spustiti temperatura to niko ne zna.I jedan i drugi masiv imaju mogucnosti u visokim uvalama ispod najvisih vrhova za neki ekstrem nama do sad nepoznat.

Planine sjevera Crne Gore su mnogo ozbiljnije od ostalih planina.I Maganik je dobra planina i Zijovo ali Durmitor ,masiv Maglic-Bioc-Volujak i Sinjajevina i Bjelasica (a pogotove Durmitor i masiv BMV) su bas ozbiljne, prave planine kako zbog visine i prostranstva ,tako i zbog masivnosti. Sad se moze postaviti ono pitanje da su Prokletije masivnije i da se ove ne mogu porediti sa njima. Tacno Prokletije su impresivne po svemu i prve po svemu ali kazem jedan dio Prokletija koji je od drugog udaljen 30-40 km ne utice na klimu tog dijela planine.
A sad cu da napisem par zapazanja u vezi gore nabrojanih planina. Ovo sto sad pisem pisem bez ikakve pristrasnosti prema nekoj planini nego onako kako je bilo.
1)Pocetkom avgusta prosle godine boravio sam 4 dana na planini Loli.
Prognoza za ta 4 dana glasila je ovako:Suncano. Popodne na sjeveru uz umjeren do pojacan razvoj oblacnosti moguca kratkotrajno kisa ili pljusak sa grmljavinom. Svako jutro vec oko 8-9 casova iznad Sinjajevine i Durmitora ima oblaka i uvijek prema Durmitoru jaci razvoj oblaka. Pogotovo jedno od ta cetiri jutra iznad Sinjajevine vijenac kumulusa lete od sjevera prema jugu iznad one prostrane virosavni samo sto je ne dodiruje. To je prizor koji ne moze preko ljeta da se vidi na planine oko Niksica ili vrlo rijetko dok je na Sinjajevinu to redovno.
Uvijek prvo se smraci prema Durmitoru ,prvo prema Durmitoru zagrmi prije nego na Sinjajevinu. Tek 3-4 sata kasnije pocinje da grmi iznad okolnih planina (Maganik,Krnovo,Moracke).Dok tu pocne iznad Durmitora vec ide druga ili treca tura nestabilnosti.I tako 4 dana isto. Sasvim dovoljno da se donese zakljucaj koliko je Durmitor ozbiljna planina.4 -jutro je iznad Durmitora bilo nestabilnosti dok su iznad drugih planina razvoji bili slabi ili umjereni.
Tek 4-tog dana poslepodne iznad Sinjajevine je palo malo kise i tako se smracilo iznad te planine kao u sred zime kad se smraci. Oblaci promjenise smjer od sjevera prema jugu,poceo da duva jak i hladni sjeverni vjetar gore se sve smracilo a najvisi vrhovi Sinjajevine pod oblacima. Tu se pokazalo koliko je Sinjajevina surova planina. Ako se na obicnu popodnevnu nestabilnost pravi takva promjena u vremenskim uslovima sta li se tek desava preko zime.
Na Durmitor ove zime jedan dan je bila mecava .Put preko Trse nije mogao da se cisti.U istom trenutku u ostatku drzave vedro. To je nestvaran prizor. Centralne planine nista ,planine na zapadu nista a Durmitor pod oblakom mecave. Naravno taj dan je duvao jak sjeverni vjetar.
Takodje preko ljeta posle jakih poslepodnevnih nestabilnosti a ako se sjutra najavljuje zahladjenje sa sjevernim vjetrom iznad Durmitora vec noc prije ima oblacnosti sa slabom kisom a vrhovi su pod oblacima. To se uvijek preko ljeta moze i iz Niksica vidjeti ako dolazi zahladnjenje sjutra vide se u daljinu oblaci prema Zabljaku .Gore je vec sve oblacno sa slabom kisom a uslovljeno Durmitorom.
2)23 juna 2013 god isao sam u Brezna. Iz Brezana se jasno vidio masiv Bioca. Iznad planine je bilo oblacno oblaci su se kretali vrlo brzo pravcem sjeveroistok -jugozapad a najvisi vrhovi su povremeno bili pod oblacima. To je bilo oko 17 h.U isto vrijeme iznad Golije i Vojnika bilo je oblacno ,tanka srednje visoka oblacnost .Oblaci su se kretali od juga ka sjeveru. Bilo je toplo,meko povremeno suncano.U Niksic sam dosao oko 20 h i tek tada iznad Golije i Vojnika su se formirali debeli stratokumulusi koji su se kretali od istoka ka zapadu i u Niksic je poceo da duva jak sjever .Znaci kad se na ove planine nista od toga ni naslucivalo nije na Bioc je vec bilo "surovo" a i tek posle tri sata se vrijeme ovamo promjenilo.
3)Takodje u ljeto 2013 kad sam isao na Pivsku planinu bilo je ono klasicno sjeverno zahladjenje. Na jugu suncano na sjeveru promjenjivo oblacno sa slabom kisom prijepodne i jakim sjevernim vjetrom .Sa Pivske planine se odlicno vidio masiv Bioc-Volujak. Iznad njega debeli i ogromni stratokumulus ,vrhovi iznad 2000 m pod oblacima a u sto vrijeme iznad Vojnika i Golije samo poneki oblak se krece iznad vrhova.A kad su vrhovi Golije pod takvim oblacima onda je na Bioc vrlo ozbiljno. Takvo je vrijeme bilo od 20 juna do 23 juna 2016.Bilo je neko zahladjenje sa sjevernim vjetrom.Centralne planinske oblasti i planine oko Niksica bile su pod oblacima iznad 1600 /1700 m i padala je kisa slaba.Na sjeveru iznad 2000 mnv palo je malo snijega .Taj masiv je ogroman, preko ljeta cesto pod oblacima pa cak ima dana kad je vedro iznad citave drzave a prema Biocu ima oblacnosti koja se  brzo krece sto znaci da duva jak vjetar  a toj visini a mozda opet to zavisi od polozaja.Malo sam oduzio ali  valjda nije problem.Moze o ovome jos detaljnije i ljepse da se napise.Kratki zakljucak je da su Prokletije broj jedan a Durmitor na drugo mjesto i ako je mozda po "necemu bolji".Uz ova dva masiva ide masiv Bioc-Volujak-Maglic.

Svaka cast na tekstu :45:
Udji u poruke poslo sam ti nesto pozz.

Kolega Tihi, veliki respekt za ovakav tekst.  :109: :109: :109: 

Ja cu ovako pitat za planine snijeg  a za gradove se ko ima javljat, Tihi sjajno zaista tekst

 Durmitor je cudo gorostas zaista ljeti bas na njega se navlaci prvo oblak sampion je tu,pamtim kao mali sa Ivice grmljavinu ka Soi nebeskoj nestvaran prizor,da znao sam Prokletije navlace padavine s juga, plus  su i ogromne  cudo su, to su  padavine gore i visina i snijeg ostaje svakako najduze sto zbog visine sto padavina sto prostranstva,al suma na njima ide visocije nego na Durmitor,mislim da  Durmitor ima  nizu temperaturu no nebitno,sila su one zaista.Vojnik je isto strasna planina sa sjevrene strane bas dijeluje surovo.Jedno pitanje ne znam ne gledamo na staelit ono kad je snijeg po cg snimak  al aj da pomenemo posle Triglava najvecu planinu u bivsoj jugi Korab kakva je ona Tihi sa snijegom nekako kad onaj satelit iznad cg okazuju uvujek vidim Prokletije Korab je malo dolje pa ne vidim.Kako si upoznat sa tom planinom sjecam se karte Jugoslavije Trigav pa Korab.

Vrhunski tekst Tihi  :109:

Hvala na lijepim komentarima.

Evo vec kad sam poceo da pisem i kad imam malo slobodnog vremena da  napisem nesto o jednoj planini.U nekolika zadnja posta na temi snijeg spominjao sam planinu Studenu.Ona ne samo da je nepoznata siroj javnosti u nasoj drzavi vec i Niksicanima ,pogotovo mladjoj generaciji.Da pitate znas li dje je planina Studena malo ko bi odgovorio i da je cuo za nju a kamo li da zna dje se nalazi.Nego sta je tu je.Ona je poznata starijoj generaciji,svim lovcima i mladjima koje to zanima.
O drugim poznatim crnogorskim planinama ima dosta tekstova sa interneta,emisija,izvjestaja sa uspona i td,tako da moze dosta da se procita o njima,kao na primjer o Durmitoru.Sto se tice ove planine na internetu nema nekih opisa a i to sto ima je vrlo slabo,tesko se pronalazi i ima nekih kratkih planinarskih izvjestaja i ne bas mnogo.
Kad kazemo  Studena obicno se misli na onu planinu koju sam postavljao na temu snijeg.Ali nije samo to Studena.

Geografski polozaj i velicina

Studena je smjestena sjeverno od Niksica.Duzine je oko 7 km ,sirine 5-6 km vazdusne linije.Planina se krece lucno,zapad-istok pravo pa potom skrece prema jugoistoku i obrazuje lucni pravac pruzanja tako da je lucna duzina planine i preko 10 km,mozda i 12 km.
Sa juga ovu planinu ogranicava Gornje polje,sa njene jugozapadne strane a sa juzne strane i jugoistocne strane selo Trnovo,Granice i Ivanje.Studena se strmo uzdize sjeverno od Granica a juzno od sela se uzdize brdo Tovic.Na juznim padinama ove planine nalazi se selo Orah.

Pogled na Studenu sa juga.To je niz svih onih brda sto se vide na slici.Ono travnato podrucje skroz desno  je najvisi i glavni dio planine.Kad se u govoru kaze Studena obicno se misli na taj dio.
(https://s27.postimg.org/jt1196ylf/Photo0828.jpg)

Selo Granice se nalazi na 700-750mnv.
(https://s3.postimg.org/z9nf2txmr/20170427_155204.jpg)

Tovic sa juzne strane Trnova i Granica.Ova zelena zaravan je selo Sipacno.
(https://s23.postimg.org/wu9reqxez/20150809_075443.jpg)

Sipacno ogranicava Studenu na njenom krajnjem jugozapadnom dijelu.
(https://s8.postimg.org/cso5hljut/20150809_075450.jpg)

Kad se od Granica krene prema Ivanju i Vucju
(https://s27.postimg.org/hp3hzn7b7/IMG_20150607_123050.jpg)

Sa sjevera ovaj kompleks ogranicava selo Praga koje se nalazi na oko 1000 mnv.

Pogled sa sjeverne strane,odavde pocinje da se uzdize i nastavlja dalje prema istoku.
(https://s7.postimg.org/g8d0islqz/20150809_090537.jpg)
Nastavak gornje slike
Studenacke glavice sa puta Niksic-Savnik,sjeverna strana.Na ovoj slici se jasno mogu uociti posledice nastale prekomjernom eksplotacijom sume.Skroz lijevo u daljinu najvisi vrh.
(https://s18.postimg.org/hn2ey68nd/20150809_091243.jpg)
(https://s27.postimg.org/5zi21oroj/20150809_101957.jpg)

Vidi se u daljinu najvise travnato poducje kako proviruje iza ovog vrha.Ovaj sumoviti vrh zove se Veliki Siljevac(1517mnv).To je najnizi vrh Vojnika od grupe vrhova iznad 1500 mnv i prilicno je odvojen od ostatka masiva.
(https://s27.postimg.org/gl28yx3b7/20150809_101954.jpg)
Posto sam dolje postavio jednu kartu onda cu ovdje napisati koji su to vrhovi i njihovu visinu.
Vrhovi Vojnika iznad 1500 mnv:

Mali Stojkovac 1240 mnv;
Veliki Stojkovac 1369 mnv;
Kita 1338 mnv;
iznad 1500m:
1.Veliki Siljevac 1517 m                   17.Troglavi 1673 m                 
2.Mali Stuoc 1530 m                        18.Mala glava 1688 m                         
3.Visoka glava 1559 m                    19.Mrsina kosa 1701 m                   
4.Zmijinje brdo 1559 m                   20.Kamena stijena 1707 m                   
5.Zeleni brijeg 1564 m                    21.Golopust 1744 m (plus greben Oslja kosa,na tom grebenu imaju  2 vrha blizu 1700 mnv)                   
6.Gola strana 1574 m                     22.Stirna strana 1745 m                     
7.Brestova kita 1579 m                   23.Golo brdo 1749 m                   
8.Komadarino brdo 1595 m             24.Mali Vojnik  1773 m
(vise brda slicne visine)                     
9.Kondza glava 1596 m                  25.Jablan brdo 1774                   
10.Siljevac 1603 m                         26.Mrsina greda 1830 m                           
11.Prisiren 1625 m                        27.Klekove glave 1833 m
12.Govedje brdo 1643 m                28.Bezimeni vrh 1839 m
13.Krnovska glava 1634 m             29.Mramorje 1920 m(jos i Mramorovi, tri vrha od 1660m do oko 1800 m)
(neko racuna i da ona prirada jer je nastavak tog istog grebena)
14.Orlovo brdo 1654 m                30.Bezimeni vrh 1947 m
15.Veliki Stuoc 1654 m                  31.Gradni vrh 1961 m
16.Runjavac 1668 m                      32.Bezimeni vrh 1967 m
                                                      33.Veliki Vojnik 1998 m
Osim ova 33(+5) vrha jos 10 vrhova  ima iznad 1500 m.To su neke stijene na sjevernoj strani planine,nepoznate ,i jos neki ostri vrhovi sa sjeverne strane.Od ovih 10 sto je preostalo  2-3 su iznad 1700 m ali ne znam ime tih vrhova .

Sa zapada je granica kanjon Surdupa.Surdup je jaki izvor periodicnog karaktera koji izvire ispod Gradacke poljane(Krnovo),krece se juznim obodom Prage a sjevernim obodom same planine i najvisa dubina mu je 250 m  upravo sa ove strane ,zapadne strane planine.
Studena se pravcem zapad -istok proteze od Jasenovog polja pa sve skoro do Vucja,skoro do one raskrsnice Vucje-Krnovo.
Kanjon Surdupa,nije bas najbolja slika
(https://s16.postimg.org/dlt3ahw4l/20150809_080754.jpg)

Pogled na Studenu sa zapada.Desno Gornje polje a lijevo iza je selo Praga.Najvisi vrh Studene visok je 1574 mnvi to je onaj vrh koji se bijeli na slici.Iza njega se pruza Krnovo.Ovo je slikano 19 aprila ove godine.
(https://s24.postimg.org/yxdw1o391/20170419_184425.jpg)

Sa sjeveroistoka  Studena se spusta prema Krnovu,tj ogranicava Krnovo sa jugozapadne strane.Pogled na Studenu (najvisi dio) sa Krnova ,preciznije iz sela Gvozd.Iznad ovog dijela Krnova planina se uzdize oko 300 m.
(https://s23.postimg.org/uqvmf8y63/IMG_20150607_143618.jpg)

Studena sa raskrsnice kod Vucja.Radi se o krsevitom podrucju i kao sto se vidi dugackom grebenu.Ovo je njen jugoistocni kraj,to je ono kad sam napisao da se proteze skoro do Vucja.Toliko o polozaju planine.
(https://s9.postimg.org/whfo0dh1b/20150707_090205.jpg)
Nastavak gornje slike
(https://s24.postimg.org/4n0mx62dh/20150707_090156.jpg)

Kad se malo od raskrsnice krene prema Krnovu
(https://s24.postimg.org/f18tij5dh/IMG_20150607_142035.jpg)

Evo karta koja ce da objedini svu ovu pricu,mada su i slike dovoljne.Oznaceni su selo Praga,Jasenovo polje,Surdup,ovamo Daznik,dva najvisa vrha Studene i najvisi vrhovi Vojnika,magistrala preko Vojnika i Javorka i otprilike sad se moze zakljuciti na ovoj karti koji je to prostor koji zauzima ova planina,i kakav je njen polozaj u odnosu na okolne planine i visoravni.
(https://s15.postimg.org/4k7zewltn/386833.jpg)

Flora i fauna

O ovome cu kratko pisati.Obrasla je sumom i sa sjeverne i sa juzne strane,lijepa bukova suma u visim predjelima koja se nemilosrdno unistava a u nizim nisko rastinje i kukrica.Staniste je vukova,zeceva,lisica i medjeda i redovna destinacija lovcima preko vikenda.Prije nekolike godine u selu Orah vidjena su tri medjeda  a u selo Praga gdje napadaju domace zivotinje i u sred bijela dana tako da bez oruzja nije bezopasno kretanje ovim sumama.

Vrhovi
Svi vrhovi su iznad 1000 mnv.Posle najviseg vrha najznacajni je Ljeljenov vrh(1406 m)

Klima

Samo ime govori kakva je klima.Sto se tice klime ona je izmjenjeno planinska u najvisim krajevima planinska.Snijeg preko zime je redovna pojava,po 20-30 cm po jacoj snijeznoj epizodi.Pogotovo dio iznad 1200 m dobija redovno snijeg.Kad su zime normalne kao 2012,2013,2015 na vrhovima pane od 50 cm do 100 cm snijega a u najvisim oblastima i preko 1 m i naravno nameti nekolika metra.Snijeg traje do pocetka maja,kasnije rijetko a kad su normalne zime obicno  sredinom aprila sa ove jugozapadne strane je prosarana(ovaj dio sa najvise snijega).Evo jedne slike od 25 marta 2013 godine.Kad ovo pisem mislim na ovaj goli dio planine ne sumoviti on brze gubi snijeg je nizi od 100 m pa do 300 m.
(https://s17.postimg.org/vu1oid4m7/IMG_20140126_152106.jpg)
Pogled sa sjeverne strane malo iznad tunela Vojnik.Ovo je zima 2015/16.Ova slika je preuzeta sa fb.
(https://s17.postimg.org/j18z4l10v/12378091_10209294241098700_7728604611048358692_o.jpg)

Studena je ponznata po mecavi.Obicno kad su jaka sjeverna zahladjenja gore se nista ne vidi od snijezne zavjese.Obicno je mecava kako i zbog same planine ali dosta cesto je kaci mecava sa Vojnika i Krnova.Greben vojnika sa vrhovima Golo brdo-Troglavi-Jablan brdo-Golopust-Komadarina brda udaljen je 5-6 km vazdusne linije od vhova Studena dok ove dvije planine u podnozju razdvaja visoravan Prage koja je siroka od 1 km do 1.5 km vazdusne linije.Ova planina i zatvara pogled na gore pomenute vrhove Vojnika kad se gleda iz pravca Niksica.To je vrlo vjetrovita planina,nista manje od Krnova ,moguce da tu vjetar jace duva nego bilo dje na Krnovo.Ima sucajeva kad oduva sav snijeg.Tako je bilo u januaru 2015 god u Niksic je palo 30-tak cm ,a gore sigurno i preko pola metra.Posle 2-3 dana olujnog vjetra i plus na dubokom minusu vjetar je oduvao sav snijeg,ostao je samo poneki namet.
Ali najvisi predjeli ove planine slabije bijele od Zabljaka i imaju veliku kolicinu padavina.Na Zabljak moze panuti snijega a ovamo ne.Obicno je ovako.Ako obijeli vrh Studene na Krnovo ispod 1400 mnv nema snijega.Krnovska glava i sjeverniji predjeli Krnova prema Ostrovici i Gackovim gredama mogu imati snijeg(mislim kad pada) a da ga na Studenu uopste nema.Tako da ona nije mjerilo da li je u sjevernijim djelovima Krnova na istoj visini panuo snijeg.
Postoji  prica da sve dok na Studenu ima i najmanji trag snijega u selima ispod nje moze biti slane.

Sta radi Tihi :114: :45:
Znam za selo Praga,ako idje pane snijeg i kisa tamo ce,bas hladno mjesto a nalazi se oko 1050 m.n.v

Svaka čast Tihi na tekstovima, moj naklon.  :47:

Takođe, zahvaljujem ti se, jer si mi dao inspiraciju da napišem sljedeći tekst o planinama i brdima oko Bara. Možda nekoga zanima.  :45:



Znamo da Bar ima klimu za poželjeti, a onima kojima bi trebalo da zahvali na tome jesu brda i planine u njegovom zaleđu koje ga štite od hladnih vazdušnih masa sa sjevera. Ali, rijetko se zapitamo kako se oni zovu, koliko ih ima i koliko su visoki. Bar je okružen mnoštvom planina i brda koja većina ima ime i uglavnom su nadmorske visine između 200 i skoro 1600 mnv. Sa sjeverozapadne strane čuva ga planina Vrsuta sa sjevera i sjeveroistoka Sutorman, sa istoka Rumija, a sa jugoistoka Lisinj, a to su četiri barske planine. Sa juga je okružen brdom Volujicom koja duboko zalazi u more, a na samom zapadu je otvoren prema pučini.

S analizom ću početi od juga, preko istoka, do sjevera i to gledajući iz Bara.

Dakle, brdo Volujica jedino je uzvišenje na južnoj strani. Najviše tačke su Filin Tuz (nerijetko Velji Zabio) visok 241 mnv, Velji vrh visok 198 mnv, Dugački vrh (167 mnv) te Mogila (213 mnv). Sa morske strane ima par manjih rtova i to rt Volujica, rt Bigovica i rt Skočivuk.
Idući prema istoku, poslije smanjenja visine, već počinjemo da se uspinjemo prema planini Lisinj, drugoj najvišoj barskoj planini. Otprilike na sredini ove planine izdvajaju se dva brda vidljiva iz samog Bara. Iz pomenute vizure, jedno je sa njegove desne strane te više, koje se zove Mramor (553 mnv) i jedno sa lijeve i niže po imenu Mučibaba (504 mnv). Oni se u pejzažu uočavaju kao najšumovitiji dio Lisinja odakle već počinje kamenjar. Loška je najviši vrh Lisinja visok 1353 mnv. S duge strane planine, brda koja nijesu vidljiva iz grada nose nazive Lisičica (1258 mnv), Treštenik (1088 mnv), Kamisora (1033 mnv), Ranga (961 mnv), Grošta (830 mnv), Debelin (1205 mnv) i Čok (603 mnv). Sada već idemo prevojima i brdima ka Rumiji. Gledajući od Bara prvi zdesna između njih dvoje uočava sa Mali Kozjak (1345 mnv), pa Kozjak (1427 mnv), te najbliži Rumiji Brisan (1401 mnv). Od Lisinja se ne vide Srednji vrh (1267 mnv) i Rađen (1190 mnv). Odatle se već uspinjemo do najviše tačke Bara, planine Rumija i njenog istoimenog vrha visokog 1595 mnv. Odatle idući prema sjeveru, dakle prema Sutormanu visina opada i nailazimo na drugi najviši vrh Rumije koji se zove Mala Rumija (1492 mnv).
Prije nego što krenemo prema Sutormanu valja se osvrnuti na brda podno Rumije koja se uglavnom gordo uzdižu iznad Starog barskog grada. Ovih par ispresijecani su mnoštvom klanaca od kojih su najuzbudljiviji i najnepristupačniji kanjoni Rikavca, Vruće rijeke i Međuriječke rijeke. Gledajući od Starog grada Bara naspram njega uzdiže se strma Majelika (644 mnv). Ponovo gledajući iz Starog grada, iza njega, a sada naspram Majelike prostire se prvo najniži Buval (278 mnv), pa potom Troli (572 mnv) i najviša Kulumrija (923 mnv). Najbliže gradu, koje je već ispunjeno kućama, a veoma bogato maslinjacima jeste najniže barsko brdo Kurilo (190 mnv). Odmah iza njega uzdiže se Mukoval, čiji je niži vrh prije desetak godina stradao u ljetnjem požaru i tek je počeo da se oporavlja i zeleni. Drugi, viši vrh Mukovala je već kamenjar i visok je 568 mnv. Gledajući s mora, s lijeve strane Mukovala, nadovezuje se Derinac visok 761 mnv. Iza njih dvojice uzdiže se najkamenitiji i najviši, te najbliži Rumiji, Kunteljat visok 935 mnv.
Sada se vraćamo na dio Rumije prema Sutormanu. Između ove dvije planine ima nekoliko vrhova i prevoja. Idući, dakle ovim redom nailazimo na prvi vrh koji se zove Čugagolina (1325 mnv). Potom slijedi jedan zaron prema prevoju imena Bijela Skala (979 mnv) i naposljetku dolazimo do prevoja Kunora (908 mnv). Od Kunore se već penjemo prema najvišem vrhu planine Sutorman. Široka Strana ime je vrha o kome pričam i visok je 1185 mnv, a ima i visoravan Čukulera (842 mnv). Sutorman je nabliža i najpristupačnija planina Baru, pa je i najčešće izletište Barana i mjesto za susrete stanovnika sa snijegom. Preko ove planine nekada je išao glavni put iz Bara za Podgoricu (prevoj preko kojeg ide put se zove Sutorman i visina mu je 805 mnv), kao i uskokolosiječna pruga kuda je išao poznati voz Ćiro do Virpazara. Sada smo, od Bara gledano, već okrenuti prema čistom sjeveru i zbog položaja grada nijesmo u mogućnosti da vidimo veliki broj brda. Podno Sutormanu pa prema gradu imamo brda: Poda (491 mnv), Crni Krš (932 mnv), Gradac (303 mnv) te Skak (273 mnv). Na Skak se nadovezuje Dražica koja je poznatija pod imenom, a koje se odomaćilo, Šušanjbrdo, (649 mnv). Iza Šušanjbrda, a koji se iz Bara ne vide od istog, nalazi se Petilje (698 mnv) te Sto (837 mnv). Onda slijedi Mala Vrsuta (909 mnv) i Vrsuta visoka 1182 mnv, lako uočljiva i interesantna jer joj, iz Grada gledano, vrh izgleda veoma glatko i oblo. U daljini, na sjeverozapadu, još se vidi Velji grad (497 mnv) poznatiji po imenu Haj Nehaj, po tvrđavi i ostacima istoimenog grada. Sa te strane u more se zariva Crni rt.

Cestitke bura :105: :45:

Brdo Virostak i planina Zla gora

Geografski polozaj i velicina

Brdo(planina)Virostak je smjesten sjeverozapadno od grada Niksica 10-tak km.Brdo zato sto izgledom nije planina ali visinom prelazi 1000 mnv sto opet ima karakteristike neke blaze planinske klime.Sa istoka ovo brdo ogranicava Gornje polje  sa selima Milocani i Vir.

Pogled iz sela Milocani.
(https://s28.postimg.org/tfbu1nmbx/20170514_172127.jpg)

Sa sjevera je granica selo Sume,sa zapada sela Sjenokosi i Tisa,jugozapada selo Zavraci a sa juga jezero Krupac.Svojim juznim obroncima brdo se spusta do same obale jezera,mjesta zvanog Poklonci.To je mjesto gdje izviru hladne vode.Tokom ljeta omladina iz Milocana se okuplja i to  je glavno kupaliste.

Krupac
(https://s30.postimg.org/vhhgbo48h/20170521_183622.jpg)

Pogled na sjevernu stranu,iz sela Sume.
(https://s9.postimg.org/ddeutu2m7/Photo0188.jpg)

Sa zapada ga natrkiva planina Zla gora,koja ima nekolika vrha iznad 1200 mnv,a najvisi je visok 1459 mnv.Virostak zauzima relativno veliku povrsinu.Duzina sjever- jug iznosi oko 5 km a sirina istok- zapad oko 3 km prave linije.

Vrhovi

Virostak ima par vrhova iznad 1000 mnv i to:Visoka glavica 1191 mnv,to je najvisi vrh.Zatim Goli vrh 1119 mnv(centralni dio brda),Pistetska glavica (1100 mnv-na zapadu) i Grabova glavica(1082 mnv-na sjeveru planine).Osim ovih vrhova istice se Jakalj(908 mnv-najjuzniji vrh).Iznad Gornjeg polja Virostak se uzdize oko 600 m,i to na sledeci nacin.Prvo se uzdize strmo,zatim je "ravan",pa se opet strmo spusta prema selima Sjenokosi i Tisa,tako da brdo ima oblik zarubljene piramide,sto ce potvrditi sledeca slika.

Pogled na Virostak sa vrha Vojnika.Vidi se novi put,desno Zla gora i najvisi vrh.U daljinu Orjen.
(https://s29.postimg.org/luayqm0t3/20170521_210314.jpg)

Flora,fauna i reljef

U nizim predjelima zastupljeno je nisko rastinje.Nesto kvalitetnije  i bogatije sume ima po vrhovima i na zapadnim ,pogotovo sjevernim padinama.Brdo je kraskog tipa,tesko prohodno,sa puno vrtaca,skrapa ,uvala,prekriveno gustim rastinjem,tako da je uspon van predvidjene staze gotovo nemoguc.Najveca vrtaca nalazi se sa juzne strane,i vidljiva je sa novog puta.

Pogled sa novog puta na vrtacu .
(https://s21.postimg.org/syicktvdz/20170521_190231.jpg)

(https://s17.postimg.org/qkd7nlur3/20170521_190343.jpg)

U podnozju vrtace nalazi se prostrana dolina.
(https://s16.postimg.org/dtl4roo5x/20170521_181753.jpg)

(https://s16.postimg.org/z07ng1085/20170521_181712.jpg)

Padine vrtace,iza ovog grebena uzdize se Goli vrh(1119mnv).
(https://s14.postimg.org/4uerhlj35/20170521_181609.jpg)

Interesantan je sjeverni dio .To je vrlo neprohodan i surov teren zvani Rapa.U njegovom podnozju nalazi se dolina Vradogo,sa malo obradive povrsine,jednom kucom i oborom za stoku.Tu se zivjelo do malo posle zavrsetka Drugog svjetskog rata.U svim ratovima to je bilo utociste za ljude,i kako kazu stara predanja tu okupatorska cizma nije krocila.
Od flore zastupljena je sitna divljac ali ima i medvjeda .

Klima

Umjereno planinska.Snijeg cesto pada tokom zime,ne dostize veliku visinu u odnosu na Niksic.Kad su granicni slucajevi u Niksic ovo brdo obijeli sa par cm snijega.Ove zime cesto je dolazilo do formiranja pokrivaca ali i cesto se istopio isti dan.Prosle zime,koja je bila nikakva u Niksic je padao snijeg na plus ,nije dolazilo do formiranja pokrivaca a na Virostak je padao snijeg citav dan ,i objelio iznad 800 mnv,sa 5-6 cm snijega.Znaci snijezne padavine su mnogo cesce u odnosu na Niksic.To je pravo mjesto za snjegoljupce(iza vrha postoji manje naselje sa par kuca na oko 1000 mnv),snijeg cesto pada ali ne dostize veliku visinu ,tako da nema problema u tom smislu.Prije nekolike godine,bio je slucaj kad je brdo objeljelo po vrhovima,pa se napravila jedna tanka dugacka linija , na istoj visini.Tu noc je bio minus i taj snijeg se zadrzao do sledeceg dana.Sami vrhovi imaju malo suroviju klimu u odnosu na donji dio brda(ispod 900 mnv).Tu zna da snijeg ostane dan,dva duze nego u nizim predjelima.Takodje 2014-te godine u aprilu kad je poprsilo malo snijega na sjeveru(sredina aprila) u Niksic je bilo hladnjikavo za to doba godine.Oblaci su se kretali od juga prema sjeveru i po samim vrhovima padala je susnjezica uz skoro pa momentalno topljenje snijega,ali ipak je malo bjelilo.
Po vrhovima duvaju jaki vjetrovi,pogotovo sjever,jace nego u Niksic.Ovo podrucje(vrhovi) je savrseno otvoreno prema sjeveru ,tako da ga brisu jaki vjetrovi iz pravca Durmitora i Vojnika.
Tokom ljeta ceste su nestabilnosti.Posto nestabilnosti dolaze iz pravca zapada tokom ljeta,najcesce,oblak se prvo otvori iznad Zle gore,pa se padavine sire preko Virostaka do Gornjeg polja i Niksica.Tako da se tokom ljeta cesto desava da na Virostak i u Milocane pane dobra kisa,dok Gornje polje ostane suvo.Brdo privlaci padavine ali i predstavlja barijeru.(Tokom zime  za vrijeme kisne sezone obicno je pod maglom). Kao posledica toga,tokom vrucih ljetnjih dana,na putu koji ide zapadnom stranom planine mogu se naci lokve,dok je druga strana suva.To je razlog zato sto je taj dio zaklonjen,ali i zato sto prima vece padavine od istocnog dijela brda.Kad su u pitanju sjeverna strujanja  nikad nije pod oblakom,izuzev situacija kada je prisutan ciklonski sjever ,sa snijegom ,mecavom,kao u januaru ove godine.
Ima slucajeva kad se otvori oblak i pada kisa samo po vrhovima,ne i u nizim predjelima brda.

Biciklom oko brda

Oko citavog brda postoji put.Sa istocne i sjeverne strane  asfalt a sa zapadne i juzne makadam.Duzina prstena je 17 km,od toga oko 8 km makadama.Ova duzina se prelazi za 2 h ili malo vise ,srednjim tempom.Nije previse teska i prestavlja jedan od ljepsih  izleta ove vrste  u okolini Niksica.

Opis ture

Pocetna tacka je raskrsnica,gdje se jedna krak desno odvaja prema  crkvi i selu Milocani.Od tog mjesta ide se 4 km prema sjeveru i dolazi na raskrsnicu Niksic-Krstac(skretanje za Krstac).Do ove raskrnice se prosla istocna strana brda.Pogled na istocnu stranu brda.Vidi se put duzine oko 4 km,skroz lijevo je pocetna pozicija,skroz desno je skretanje za Krstac.

(https://s11.postimg.org/8ofbwgbk3/IMG_20160312_144018.jpg)

Brdo skroz desno (Jakalj 908 mnv).I oko ovog brda postoji put,koji se spaja sa magistralom,na slici skroz lijevo.U podnozju ovog srednjeg brdasca spaja se put koji ide oko Virostaka sa putem oko Jakalja.Iza u daljinu Zla gora.
(https://s15.postimg.org/4nkt4ar7v/IMG_20160312_144021.jpg)


Skrece se desno,prolazi kroz selo Sume(dio puta Niksic-Krstac),tu ima malo uspona , posle 4 km dolazi se na sledecu raskrsnicu,gdje se nalazi tabla na kojoj je oznaceno skretanje za Tisu.
(https://s16.postimg.org/rx0m9m3qd/Photo0195.jpg)

Malo prije ove raskrsnice nalazi se tabla.
(https://s17.postimg.org/prwu68wkf/Photo0181.jpg)

Do ovog mjesta se prosla sjeverna strana brda.Sad slijedi voznja zapadnom stranom.Tu je potrebno skrenuti lijevo.Odmah po skretanju pocinje makadam u dosta dobrom stanju.Ima malo uspona,malo spustanja.
Put se nazire kroz sumu.Proviruje najsjeverniji vrh planine Zle gore(Jastreb) koja prati ovaj put sa zapadne strane citavom duzinom.
(https://s15.postimg.org/x9vbcqe8b/Photo0187.jpg)

Sa tog puta se pruza lijep pogled na Goliju.
(https://s30.postimg.org/opzfwbaip/Photo0205.jpg)

Posle 20-tak minuta voznje dolazi se do raskrnice gdje se nalazi skretanje za selo Sjenokosi.
(https://s4.postimg.org/nlreroi8d/Photo0226.jpg)

Potrebno je produziti pravo.Od ovog mjesta pocinje uspon.Put je prilicno los,erozija cini svoje.Posle pola sata sto voznje,sto pjesacenje zbog loseg puta dolazi se na jedan da kazemo"prevoj"na oko 900 mnv.To je najvisa kota ovog puta.Sa ovog mjesta pruza se lijep pogled na Goli vrh,planinu Zlu goru,jezero Krupac i Nikiscko polje,Pusti Lisac , vidi se i Lovcen.
Pogled prema Niksicu.Brdo ispred zove se Jakalj(908mnv) .Zaravan desno od  njega je selo Zavraci,vidi se poneka kuca.Put prolazi ispod onog vrha.
(https://s22.postimg.org/azb3ialxt/20170521_162243.jpg)

Dolje Kruskovi do ,iznad planina Zla gora.
(https://s14.postimg.org/a5v9y1pup/Photo0256.jpg)

Zla gora je prostrana,relativno visoka planina,duzine oko 8 km,sirine 5 km prave linije, obrasla sumom,bogata faunom.Po najvisim vrhovima rastu cetinari.Ova planina se uzdize sjeverozapadno od jezera Krupac.Najvisi vrhovi su:Vucji zub(1459 mnv),Borova glava(1383 mnv),Mali Jastreb(1380mnv),Segacka glava(1232 mnv),Velje brdo (1280 mnv).Prema jugu nastavlja pruzanje i prelazi u zaravan sela Gornja i donja Trepca.Iza Zle gore proteze se planina Njegos(1721 mnv).Njegos pocinje svoje pruzanje od ove planine i pruza se prema zapadu ,gotovo pravo 17 km,ostavljajuci sa sjevera,sela Srijede(Donje, Gornje) , Dugu,a sa juga Banjane.

Pogled na Segacku glavu(1232 mnv),iza ovog vrha uzdize se Velje brdo(1280 mnv).
(https://s1.postimg.org/g9rhcinlr/Photo0267.jpg)

Najvisi vrh(1459 mnv),malo je udaljen, obrastao cetinarima.Ovu planinu tokom vikenda cesto posjecuju lovci.Sa ovog mjesta posmatrana planina izgleda visoka,kao da je visa od 1460m.Razlog za to je sto se uzdize oko 750 m ,iznad Kruskovog dola,a oko 700 m sa mjesta odakle se posmatra.
(https://s2.postimg.org/ofy8gcsm1/20170521_162551.jpg)

Mali Jastreb(1390 mnv) i Jastreb.Najsjeverni vrhovi ove planine.Iza Malog Jastreba  uzdize se Borova glava(1383 mnv).
(https://s3.postimg.org/l7ecvpaeb/20170521_162558.jpg)

Klima

Podrucje planine Zle gore bogato je padavinama.Ovo je jedno od najkisovitijih mjesta u Crnoj Gori.Tokom zime kad su ciklonske aktivnosti  izlucuju se  obilne kise,pracene grmljavinom,a sama planina je pod maglom.Snijeg je redovna pojava, zadrzava se nekolika dana duze nego u Niksicko polje.Bez problema po vrhovima Zle gore moze da pane dobar snijeg a da u Niksic ne pane ni jedan cm.Cesto se moze primjetiti kad su proljecni cikloni kako po citav dan u naletima tu planinu zahvataju pljuskovi pa u koliko oblaci struje od juga prema sjeveru padavine dalje idu na Njegos i Goliju,a u koliko oblaci idu zapad-istok kisa vlro brzo dodje  u Gornje polje i Niksic.
Preko ljeta nestabilnosti su redovna pojava.Najcesce prvo zagrmi iznad te planine i Njegosa,oblak se tamo prvo otvori .Ljetnje nestabilnosti su vrlo jake,sa jakom kisom, grmljavinom ,za grmlajvinu prilicno opasno mjesto.Ako se oblak ovori tamo vrlo brzo do Niksica stize kisa,ali manjeg inteziteta i trajanja.Tako da   preko ljeta ovi krajevi primaju dosta padavina.

Nastavljamo dalje opis ture.Raskrsnica ,desno se nastavlja oko brda ,prema jugu a pravo se ide do kuca i vikendica.
(https://s22.postimg.org/9somp5pbl/20170521_162613.jpg)

Posle 300 m dolazi se na prostranu livadu(oko 950 mnv).Pogled na Goli vrh.
(https://s15.postimg.org/61yh5e4cr/20170521_163021.jpg)

Pogled na Visoku glavicu.
(https://s23.postimg.org/l2ja0phor/20170521_163422.jpg)

Jakalj,Niksicko polje .
(https://s28.postimg.org/53ihtb18d/20170521_163430.jpg)

Livada(katun)
(https://s1.postimg.org/cr7dmpra7/20170521_175116.jpg)

Putem se moze dalje nastaviti.Ovaj put ide iza najviseg vrha,u losem je stanju,prolazi par kuca u kojima se stanuje,gdje ima  malo obradive povrsine i stoke. Posle 800 m od one livade dolazi se do kraja puta.Od ovog mjesta krecu  dvije staze,dobro prohodne,sto se moze primjetiti na slici.
(https://s10.postimg.org/gnv826c1l/20170521_164915.jpg)

(https://s15.postimg.org/zci01n42z/20170521_174301.jpg)

Staza koja ide pravo vodi u unutrasnjost planine(po onom gornjem zaravljenom dijelu),varira visinom,cesto se racva,pri cemu jedan krak vodi do zapadnog podnozja planine a drugi nastavlja prema unutrasnjosti.Posle 15-min setanja staza postaje neprohodna,ali i neinteresnatna jer ne vodi do nekog vrha.
(https://s24.postimg.org/61kw45jj9/20170521_170008.jpg)

Kad se dodje do kraja,potrebno je vratiti se istim putem i dolazi se do pocetne pozicije,gdje se zavrsava makadamski put.Krak koji se odvaja lijevo vodi na Pistetsku glavicu(1100 mnv).Posle 10-tak min penjanja,blagim usponom dolazi se na vrh.Staza je jasno uocljiva.

Pogled prema Niksicu
(https://s18.postimg.org/nhoc8mrex/20170521_173101.jpg)

Pusti Lisac sa Pistetske glavice.
(https://s24.postimg.org/awjtf4v2d/20170521_173411.jpg)

Ovo je bio opis ove dvije staze.Od raskrsnice odakle se skrenulo prema onoj livadi,nastavlja se desno .Posle 10-tak minuta voznje dolazi se na sledecu krivinu,sa koje se pruza lijep pogled na Niksicko polje i centralne planinske oblasti,Studenu,Daznik,Gackove grede,Maganik,svo to podrucje izgleda visoko i prostrano.Maganik dominira pogledom,pogotovo vrh Babini zubovi i  Medjed koji proviruju .Na prvi pogled izgleda da to i nije Maganik ,vec neki od Prokletijskih vrhova,ali kad se bolje pogleda vidi se da su to Babini zubovi,sto govori da Maganik ima veliko pruzanje istok-zapad.
(https://s9.postimg.org/di6ksmry7/20170521_160458.jpg)

Od ovog mjesta do magistrale odakle se krenulo na turu ima oko 3 km makadama.Put je u losem stanju,krivuda,postepeno se spusta,nije strm.Suprotan smjer je tezak,sa dosta pjesacenja zbog loseg puta.Ovaj put prolazi pored one uvale(koja je prikazana na pocetku)odakle se odvaja jedna krak lijevo u duzini od oko 200 m i dolazi se do one livade.Na ovu raskrsnicu,u koliko se ima za cilj obici krug oko citavog brda,potrebno je otici pravo,tj desno kad se dolazi sa ovog puta.
(https://s15.postimg.org/nlew9g75n/20170521_153919.jpg)

Put je u dobrom stanju,makadam,strm.Penje se od nekih 700 mnv,sa ove raskrsnice do oko 850 mnv, dolazi se do pod sami vrh Jakalja sa zapadne strane.Otavde se pruza pogled na selo Zavraci.Ovaj dio puta obicno bude tezak,jer se na kratkom rastojanju savljadjuje oko 150 m visinske razlike.Dalje put nastavlja da se spusta u pravcu Krupackog jezera.Prolaze se nekolike kuce.Put dalje ide ispod zapadnih padina Jakalja na 810 mnv,naglo se spusta.Pogled na zapadnu padinu,skoro pa vertikalna strana,koja se uzdize oko 70 m.
(https://s23.postimg.org/5jbg5lpa3/20170521_184416.jpg)

Ovaj put je u mnogo boljem stanju
(https://s18.postimg.org/brw1pe2d5/20170521_185143.jpg)

Posle 5-10 min spustanja dolazi se na jednu od brojnih rasksnica.Pravo se ide za Stubu(tu je nekad bila zeljeznicka stanica),desno je ovaj put odakle se doslo.
(https://s15.postimg.org/rhb1mep5n/20170521_185405.jpg)

Jos  200 metara i izlazi se na magistralu.Tu se skrece lijevo ,ide se oko 1.5 km magistralom prema sjeveru i dolazi do pocetne tacke, tako je kompletiran ovaj krug.Desno se skrece prema Milocanima,lijevo prema onoj raskrsnici(300 m od ovog mjesta) na koju se dolazi pri spustanju gdje jedan krak nastavlja oko Jakalja i dalje kako je opisano.

Bravo Tihi :109:

Selo Praga ispod Vojnika.Selo se nalazi na oko 1050m,n,v,zimi ima veoma surovu klimu,prema nekim pricanjima starijih ljudi,ako idje pane kisa tamo će,i ako idje pane snijeg tamo će :03:
(https://s12.postimg.org/bqq6waf31/17309218_1865034647099598_9010634696082149735_n.jpg)

Pitanje za Madja  kako se ponasa taj  Lovcen ljeti posto vidim da je susa bila kako to tako,ipak je to visina 1750 m pa jos blizu mora,redovno zna biti u oblacima, ima li Lovcen  grmljavina ljeti i nestabilnosti ?

Quote from: Goran1984 on August 18, 2017, 15:55:42
Pitanje za Madja  kako se ponasa taj  Lovcen ljeti posto vidim da je susa bila kako to tako,ipak je to visina 1750 m pa jos blizu mora,redovno zna biti u oblacima, ima li Lovcen  grmljavina ljeti i nestabilnosti ?

Bude grmljavine dosta ali najmanje u ljeto.Rijetke su ovakve nestabilnosti kao što je ova juče bila te je potulila vatru.

To znaci da Lovcenn zimi uz grmljavinu dobija ogromnu kolicinu snijega...Ok

Pitanje za Madja il Tihog kazu najhladnija stalno naseljena naselja su na pesteru to znamo kontinentala i okolo planine javor zlatar golija visine od 1500 do 1800 ,e sad pester je na 1000 te planine isto tako drze snijeg al ipak prije izgube nego komovi durmitor sinjajevina ,da kazeno da naselja stalna ne postoje na durmitoru sinajevininil tipa bioc volujak maglic, smatrate linda bi na sinajevinin fore na 1600 il durmitor kod zelenog vira zlatnomhladnini od pestera da ne bi ni uslova bilo za zivot, ovo smatram da nema kotlina okolo ovih planina i da su ljudi bili uslovljeninda zive gore, gledam iako imaju stid i tu tomozracivanje te planine izgube snijeg javor zlatar  kao lovcen i orijen , naravno lovcen imaju kolicinu almoptrilike na snimke tunjentajnperiodmgubljena snimega, znamo sijenica se ladi, al smatram da na sinjavininil u masivu durmitora imaju neka naselja instanice mislim da pester ne bi mogao prici surovini sinjaevine il durmitora ,svakako pester je ipak inznatno nize od njih al zimi se tumtalozi zrak al vedrina u prsten durmitora il sinajvinu mislim da idu nize temp

Gorane obrati pažnju malo na pravopis časti ti :120:

Prosjek nadomorske visine Peštera je oko 1100m do 1200m, za mali dio Peštera se može reći da ulazi na teritoriju CG, na području Koritske visoravni (sela Lazovići, Čampari...) u blizini famuoznih Boljara. Pešter je bolje zaklonjen jer nije oivičen kao Sinjajevina dubokim kanjonima Morače i Tare (nadmorska visina u dnu kanjona kod Mioske je ispod 400mnv). Manastir Morača je na jedva 300 metara. Međutim teško da duboko u sinjajevinskoj utorbi to može imati presudan uticaj na minimalce. Područje čitave Sinjajevine od kraja Jezerske visoravni (Njegovuđa) kod Durmtora pa sve do južnih krajeva kod Lipovske doline je iznad 1600mnv a najveći dio je iznad 1700mnv sa relativno velikom površinom iznad 1800mnv. Najviša područja koja ne pripadaju južnim vrhovima nalaze se u centralnom dijelu i prelaze 1900mnv a neki od vrhova koji se blago uzdižu stižu i preko 2000mnv.

Upravo na tom područje, što se Sinjajevine tiče, se nalaze potencijalni i vjerovatni "crnogorski Pešter killeri". Označena lokacija je na skoro 2000mnv. Ova druga lokacija u daljini (označena sa ovim žutim pinom) je na oko 1650mnv (Staračko Polje) još jedna fenomenalna lokacija za AMS.
(https://image.prntscr.com/image/JTH1yCMlS6OEKVx_fvQTdw.png)

Od početka Sinjajevine kod Lipova pa sve do ivica Pivske planine (ne do samog kraja kod Crkvičkog Polja jer bi onda linija prešla preko kanjona Sušice đe visina pada na 1100mnv) može se povući linija duga 65km preko terena sa neprekidnom visinom iznad 1400mnv. A površina terena sa konstantnom visinom iznad 1100mnv prelazi 1000km2. S tim što je najveći dio te površi daleko iznad 1100mnv, pa kad bi se oduzeo teren ispod 1400mnv ostalo bi oko 850-900km2. Vjerovatno je da srž takvog terena (doline i dolovi visokog Durmitor i centralna Sinjajevina) su iskusili temperature od ispod -40°C.

Desno je lokacija što je već pomenuh (1650mnv) a lijevo je sa visinom od 2000+mnv.
(https://image.prntscr.com/image/juxmnDW-RaKGHhOZKOKnHg.png)

Valja napomenuti da Google Earth nije potpuno precizan i da pretežno umanjuje visinu za kojih metar a ponekad i više kad su planine u pitanju.

A da za pravopis :67: odlicno, svakako na tom potezu od Sinajevine do Pivske planine moralo bi se reci da idu temperature nize, nema ni stalnih naselja a ipak kakav god i koliko god hladan bio pester, uslovno receno humaniji uslovi za zivot i makar nesto vise temp ima na pesterskoj visoravni nego hipoteticki da je u centar sinjajevine niklo neko stalno naselje tipa Sjenice...Neko je pominjao tihi da je u zeleni vir navodno padala temp oko -40 sto znaci da je moguce....

Siguran sam da u dolovima masiva Durmitora makar sto se tice SCG sigurno su padali najnizi minimalci da je postojala jedna  ams kod zelenog vira...

Područje Valovitog dola. AMS tačka je dnu dola na nekih 2050mnv. (samo dno je 2028mnv) Do je oivičen stranama najmanje visine od 2100mnv (mali dio, okrenut prema śeverozapadu) koje prema jugu (jugozapadu) se postepeno penju do 2387mnv (Minin Bogaz) a onda nakon manjeg pada visine na 2250mnv ivica dola se penje na 2396mnv (Lučin Vrh) i nastavlja sve do 2523mnv (Bobotov Kuk) i pola kilometra dalje održava visinu do Bezimenog Vrha (2487mnv), tu je onda manji pad do prevoja (Velika Struga (2274 m)) i na kraj se stiže do Velike Rbatine (2401mnv).

Defintivno dobro zagrađena i "visoko oivičena" lokacija sa površinom od oko 1.40km2 računajući je sa ivicama do samih vrhova.
(https://image.prntscr.com/image/Bz4VrsvpSICe6jjkED4Qlg.png)

Valoviti do u zimskom ambijentu
(http://dimitrijeostojic.com/blog/wp-content/uploads/2012/03/bobot_02.jpg)
Autor: Dimitrije Ostojić


Kolega Nk je prije par godina pomenuo da je jedan od profesora sa Filozofskog fakulteta postavio termometre na nekoliko lokacija na Durmitoru tokom jedne zime i izmjerio najnižu T od -49°C kod Valovitog dola. Kakvi termometri su u pitanju i koliko mogu da omanu i na kojoj visini je T mjerena ostaje da nagađamo ali što je rekao Mađo sve i sa greškom od 10°C, -39°C je masu a tokom samo jedne sezone je uhvaćena ta T.

U masivu Durmitora postoji više lokacija sa sličnom ili možda i boljom konfiguracijom terena. Zeleni Vir, Ledeni Do, Gornja Ališnica, Lokvice, Velika Kalica (kod Debelog Nameta) kao i śeverni Durmitor sa svojim 2000mnv+ uvalama i sigurno rekorderskim snjegovima.   

Greška moja gore ovaj najniži dio od 2100mnv nije ka zapadnoj nego ka istočnoj strani

Otkuda ti informacija da je u Valovitom dolu mjereno -49°C? Mislim da je to netačno i da se brojka odnosi na poznato slovenačko mrazište na Komni. Prva mjerenja u CG mrazištima su obavili Slovenci (dr. Matej Ogrin) u Reovačkom dolu na Orjenu i Valovitom dolu na Durmitoru u zimu 2007/08. Šta je tada izmjereno meni je nepoznato. Mjerenja su nastavljena i kasnije, a najniže izmjerene temperature se mogu pronaći u ovom članku (https://www.cdm.me/drustvo/slovenacki-geografi-zaljubljeni-u-crnu-goru/) iz Pobjede objavljenom na CDM-u.

QuoteProfesor sa ljubljanskog Univerziteta tvrdi da geomorfološka heterogenost uzrokuje i topoklimatsku heterogenost, pa su posljednjih godina saznali, na primjer, da minimalne temperature u mrazištima Durmitora i Sinjajevine često padaju ispod -30 stepeni Celzijusovih.

"Najnižu temperaturu izmjerili smo u mrazištu Valoviti do, na Durmitoru, bilo je -40°C i to 4. januara 2011. godine, a na Sinjajevini je 13. decembra 2012. godine bilo -38,5°C kaže Ogrin.

Zanimljivo je uporediti minimalne temperature na zvaničnim stanicama u navedenim danima. Tako je 04.01.2011. najhladnije bilo na Žabljaku sa svega -14.1°C i Šavniku sa -12°C, dok je 13.12.2012. bilo dosta hladnije sa -22°C u Šavniku, -21.7°C u Kolašinu, -20.7°C u Pljevljima i -19.4°C na Žabljaku.

Inače, mjerenja se obavljaju na 1.8-2 m visine kako bi podaci bili uporedivi s klasičnim stanicama. Lokacija na Sinjajevini nije navedena. Najbolja mrazišta su konkavna udubljenja koja su zimi veći dio dana u sjeni, u kojima je izračivanje vrlo izraženo, a vjetar minimalan i gdje razlika u odnosu na okolni prostor može biti i do 30°C.

Mjerenja u mrazištima u Alpima su započeta još 1928, i u jednom od njih Grünloch (1270 mnm - Austrija) je u februaru 1932. izmjereno -52.7°C što je izvan Rusije i dalje najniža izmjerena temperatura u Evropi (skandinavski rekord drži švedski Vuoggatjålme sa -52.6°C od 02.02.1966).

Na kraju, ne znam koliko je realno upoređivati temperature u mrazištima (gdje ne stanuju ni lisice  :11:) sa onim u naseljenim mjestima. Bilo bi zanimljivo znati u kojem naseljenom mjestu u CG su potencijalno najjači mrazevi?

Quote from: SnowHunter on September 21, 2017, 18:18:33
Otkuda ti informacija da je u Valovitom dolu mjereno -49°C? Mislim da je to netačno i da se brojka odnosi na poznato slovenačko mrazište na Komni. Prva mjerenja u CG mrazištima su obavili Slovenci (dr. Matej Ogrin) u Reovačkom dolu na Orjenu i Valovitom dolu na Durmitoru u zimu 2007/08. Šta je tada izmjereno meni je nepoznato. Mjerenja su nastavljena i kasnije, a najniže izmjerene temperature se mogu pronaći u ovom članku (https://www.cdm.me/drustvo/slovenacki-geografi-zaljubljeni-u-crnu-goru/) iz Pobjede objavljenom na CDM-u.

Ne mogu da izvučem citat jer je star post ali sam već rekao odakle, evo screenshot i link:
http://195.66.163.19/forumi/index.php?topic=4176.25
(https://image.prntscr.com/image/AqucqV0TS5CnrXw3ZYnQAA.png)

Ne mogu postojat jaca mrazista od durmitora i sinjajevine visina opasanost kontinentala, pester sigurno kao naseljeno mijesto ,al ova mrazista mislim da ne mogu im se mjerit pogotovo durmitor, prokletije ne bi mogle doc juznije su i otvorene sa juga koliko god zvucalo cudno i da drze naj snijeg sto zbog visine sto zbog padavina ne mogu imati ja mislim ipak je to juznije i otvoreno kakvom takvom produru toplijih masa, zanimljivo bi bilo imat ams na tim lokacijama na durmitoru i sinajevini

Quote from: EagleS on September 21, 2017, 18:36:57 Ne mogu da izvučem citat jer je star post ali sam već rekao odakle, evo screenshot i link:

Ovo je taj post:

Quote from: Nk on February 16, 2015, 09:40:52 Profesor sa Filozofskog fakulteta Gojko Nikolic mi je rekao da je prije 2-3 godine jedan njegov kolega postavio na Durmitoru na nekolike lokacije preko cijele zime termometre i da je najniza zabiljezena temperatura bila u Valovitom dolu ispod Bobotovog Kuka  i iznosila je -49

Nažalost, nije dokaz da je tih -49°C zaista izmjereno. :82:  Onih -40°C iz citiranog članka iz Pobjede je mnogo vjerovatnije, pogotovo što podatak navodi sam inicijator i provodilac mjerenja.

Mislim da je trenutno rasprava oko toga gdje bi moglo biti crnogorsko super-mrazište bespredmetna i na nivou običnih spekulacija. Pravi odgovor bi dala samo odgovarajuća mjerenja, koja će se možda nekad u budućnosti zaista obaviti.

Kad razmišljamo o potencijalnim mrazištima, često zaboravljamo da na tim visinama ima konstantne cirkulacije zraka.Naravno, hladnoće velike može biti ali to nije nikakva prizemna inverzija, recimo ona koja može mjestima na 700 mnv. donijeti temperature do -20°.

Tako da bih ja najjača mrazišta tražio mnogo mnogo niže.  :62:

Moguce da na tim visinama ima cirkulacije i da je ovamo inverzija al tipa zeleni vir je zatvoren mislim da mikro klima radi svoje no ko zna, eto njegusi kad su imali -23  njegusi sasvim ok se lade kad je mirno i vedro zimi, na ivanova korita sigurno nije toliko bilo  tada, no ipak ovo ke durnitror i masivni je ima masa udolina, tu su nedje pretpsotavkeu neke rupe i udoline oko njega  BVM ljubisnje sinajevine i even tamo Hajle neka mrazista sigurno na nizim tackama al oko ovih masiva Durnitora posbeno

Sve do mjesta to zavisi evo npr Pluzine su klasicna rupa na 720 m,n,v pa nemaju nesto niske minimalce.Onda po tome ako su rupa treba da imaju vise maksimalce ali Pluzine imaju nize,vjerujem da tu ima uticaj i Pivsko jezero.Neka rupa na 1500 m.n.v kod  vise planine u sjevernom djelu CG moze sigurno imat barem -35C.

Plužine nijesu "rupa" u meteorološkom smislu.Grad se nalazi na blagoj padini i sve su prilike da se inverzija spušta dolje pri vodi, pri Pivskome jezeru... Zato ne može imati ekstremne minimalce.

Pogledajte reljef Njeguša.Koliko samo studenoga vazduha siđe sa okolnih brda.Stanica je označena sa crvenom tačkom,otprilike.
(https://i.imgur.com/WlWhLQe.jpg)

Ali opet ne moze biti Madjo toliko razlika izmedju Pluzina i Pivskog jezera.Proveo sam dosta vremena u tom gradu,isao sam na kupanje  ranom zorom vjeruj mi nema nikakve razlike izmedju Pluzina i Pivskog jezera.Pluzine su smjestene na terasi iznad jezera.Eno i Krstac u Goliji je pod planinama i brdima sa svih strana pa nema neke ekstreme.Da su minimalci vise u Pluzinama vjerovatno je krivo Pivsko jezero.Vjerujem da su se i Niksicki minimalci povecali zbog jezera ipak to nijesu male akumulacije Krupac i Slano,plus I u dosta godina bude i tu Vrtacko jezero koje zauzme velike povrsine takodje,za vrijeme hladnijeg doba,tako kad se saberu Krupac,Slano i Vrtac sigurno tu ima nekog uticaja blazeg.

Definitivno veći je faktor tih "viših" minimalaca to što je grad na uzvišici i padini nego to što je jezero tu.
Hladan vazduh,kada je mirno anticiklonalno vrijeme i bezvjetrica, je teži od toploga i taloži se u najnižu tačku na određenom području.
Opet, moguće je da dio te hladnoće "otiče" nizvodno Pivskijem jezerom,ko zna...

Slazem se sa Madjom,bogami u rupe, sto se Niksica tice nema tog nekog uticaja polje je ogromno zanemarljiv uticaj nesto malo , Branko Radojicic je o tome pisao , Njegusi  kad je vedrina odlicna rupa za hldjenje nije malo imati -23 na kilometar od mora

naleceh na prelijep tekst i slike o nasoj drzavi pa evo ovdje da podjelim sa vama: https://duffssuitcase.com/two-weeks-montenegro/

 :75:  :46:

https://www.facebook.com/czip.cg/videos/1745123768830961/

Evo nesto sto sam pokupio sa you tube.

Pogled sa Budosa

Prvo zum na Slano jezero,zatim na Krupac.Planina pod snijegom je Golija. 1:10 min zum na Vojnik,a planina lijevo , Durmitor(1:15 min),i opet vrhunski pogled na Bobotov kuk,uslagiran samo tako i lijevo od njega Prutas.
1:50 min zum na Lovcen,prvo na Stirovnik pa na Jezerski vrh.
3:00 min zum na najvisi vrh Maganika(Medjed) i Babine zubove.
3:10-3:15 min zum na Prekornicu i njen najvisi vrh.



Jesen na planini Vojnik



Ovaj razbija  :111:



Lijep snimak spustanja mini "lednikom" koji se nalazi na jugoistocnim padinama najviseg vrha Vojnika.Tu se snijeg najduze zadrzava sto se tice juzne strane a da je vidljiv iz Niksica.U nekim zaklonjenim mjestima sa juzne strane  ostaje jos duze.




Planina Lola



Bjelasica,planina sa najvecim potencijalom u Crnoj Gori.



Uzivanje  :105:



Durmitor



Ovaj snimak odlicno prikazuje kako su vremenski uslovi u zimskom periodu na najvisim planinama na sjeveru surovi.Zanimljivi dio pocinje od 2:30 min.Obratiti paznju na dio od 3:30 min a posebno na zestoki udar vjetra i snijega na  4:05 min.
Ovo je normalna pojava za te krajeve i visinu samo sto cesto zna da bude mnogo,mnogo surovije od ovoga .

Posto  se spominjalo selo Sipacno,valjalo bi nesto malo napisati o njemu.

Opste karakteristike

Sipacno je smjesteno 15 km sjeverno od grada Niksica na 750 mnv,izmedju Gornjeg Polja na jugu,Jasenovog Polja na sjeveru ,planine(brda)Gnjijodac(1106 mnv) na zapadu,odnosno njegove istocne padine Sopije(873 mnv) i Studene na sjeveroistoku-istoku.Od Gornjeg Polja  razdvaja ga Sipacka ljut i brdo Velja Gomila(727 mnv).
Na sjeveru je ulaz u klisuru Surdup preko koje je Sipacno povezano sa Pragom i J.Poljem.Sjeveroistocno od sela uzdize se vrh Povrsje(1078 mnv),pocetni vrh planine Studene sa zapada,a malo istocnije od njega i Policki vrh(1280 mnv).
Duzina sela jugozapad –sjeveroistok iznosi 1.75 km a istok –zapad 1 km prave linije,dok je povrsina  oko 100 ha.

Na kraju sela pocinje ulaz u kanjon Surdupa.Putna infrastruktura je dobra,a samo zadnji dio puta koji povezuje sjeverni dio naselja sa magistralom je makadam duzine 1 km.

Ovo selo se nekada napajalo vodom iz bunara dubokog 24 m i jedne bistijerne.Za vrijeme velikih kisa u podnozju  planine Gnjijodac izvire Sipacki potok koji ponire na jugozapadnom  rubu.
Ispod  ove povrsi na dubinama  od 20-30 m nalaze se podvodni tuneli.To je ustanovljeno kada su ze vrsila istrazivanja vezana za prevodjenje Komarnice u Zetu.

Ne zna se kako je selo dobilo ime.Ovo ime datira jos od prije 300 godina.Postoji predanje da u okolni Nevesija postoji istoimeno selo koje su naseljavali stanovnici upravo iz ovog naselja.

Sipacno je pogodno za bavljenje poljoprivredom i stocarstvom.

Sipacno gledano od juznog kraja prema sjeveru

(https://s18.postimg.org/q0bl5lx8p/20170606_160041.jpg)

Vrh Povrsje

(https://s18.postimg.org/g5kfz6ydl/20170606_161104.jpg)

(https://s18.postimg.org/fvcxg5wpl/20170606_161112.jpg)

Gnjijodac iznad

(https://s18.postimg.org/sy8jzimyh/20170522_190919.jpg)

Sipacno sa padina planine Gnjijodac

(https://s18.postimg.org/y9ngkatmh/20170419_174728.jpg)

Sipacno sa magistrale

(https://s18.postimg.org/ipg2tbgsp/IMAG2120.jpg)

U selu se nalazi crkva Vaznesenja Gospodnjeg koja je izgradjena u 18 vijeku na mjesto stare crkve.Tadasnje turske vlasti su dozvolile gradnju crkve pod uslovom da bude ista kao  prethodna.Crkva je ipak bila veca,jer je ukopana duboko u zemlju.

Crkva je obnovljena  1938 godine.

Selo je dobilo struju 1964 godine.

Stara skola


(https://s18.postimg.org/v42utpl6h/20170606_160436.jpg)

Klima

Zbog svojih geografskih specificnosti ovo je prava meteroloska rupa.Velika kolicina hladnog vazduha spusta se sa okolinih brda i ne moze nidje da utekne.Kad bi postojala neka mjerenja vjerujem da bi bili iznenadjeni rezultatima posebno kada su temperaturne inverzije u pitanju.I ako nije mnogo vise od Niksica,sjeverni polozaj i orografija okolnog terena utice da snijeg cesce pada nego u Niksic.Ako u Niksic pane 2-3 cm ,gore ga obicno ima 10-tak cm.Taj snijeg se zadrzava dugo,ponekad  10 dana duze nego u Niksic,jer je zaklonjen od sunca veci dio dana.Ta razlika u zadrzavanju je vise izrazena u zimskom periodu godine jer je sunce nisko na horizontu.Sto se tice neke ukupne kolicine padavine,Niksic sigurno pokupi vise padavina,dok je ovo mjesto dosta zaklonjeno i okolna brda kradu padavine.

Kad je sjeverna mecava,u Sipacno ce uvijek snijeg jace provijavati nego u Niksicu,ili ce biti provijavanja dok ga u Niksicu nema.Takve situacije nece donijeti veliku razliku u snijeznom pokrivacu ali hoce u dozivljaju zimskog ambijenta.Interesantna je velika razlika izmedju Jasenovog Polja i Sipacna.Ta razlika moze biti i po 15 cm iako je J.Polje bukvalno,odmah iznad par km vazdusne linije prema sjeveru.
Cesto se desava  preko zime kad pada snijeg i preko ljeta kad pada kisa da se padavine sa planine spuste do Jasenovog Polja,i poklope citav taj kraj.Za to vrijeme dok na J.Polje pada jak snijeg,ili jaka kisa na Sipacno ili nema padavina ili pada slaba kisa.Slucaj kad nema padavina u Sipacno a ima na J.Polje je kada su takozvani snjegovi sa sjevernim zahladjenjem , tada J.Polje zahvate padavine zbog blizine planine.Kad su juzna/zapadna strujanja opet J.Polje zakace jace padavine zbog blizine planine dok Sipacno dobije manju porciju kise/snijega.To bi bilo neko relano objasnjenje zasto je tako velika razlika u visini snijega izmedju  J.Polja i Sipacna bez obzira  sto se nalaze na malom rastojanju.

Tihi,iskreno najvise uzivam u tvojim postovima,odlicno opisujes krajeve Niksica,zaista Niksic ima snjegopadnu okolinu :105:
Da se malo nadovezem,Jasenovo Polje je dosta snjegovito iako je odmah nadomak Niksica,kolika razlika moze biti,pokazace sledeca slika.
Ova slika je slikana 29 januara 2013 na Jasenovom Polju,tada u Nk nije bilo snijega,zadnji snijeg je izmjeren 25 januara i to 2cm.A koliko ima snijega sami procijenite.
(https://s8.postimg.org/7ccvrahsl/734260_280734755388475_1063355716_n.jpg)
Proslog godine krajem aprila jak snijeg je zahvatio oblast Vojnika,na Jasenovo Polje je palo 15-20cm,a na Sipacno 5cm.Naravno taj snijeg se veoma brzo topio,tako da je na Sipacno  sledeceg jutra jedva dalo izmjerit 1cm a na Jasenovo Polje nekih 12-13cm.
Evo Sipacno tog jutra
(https://s8.postimg.org/5xbb2p6gl/24989332_1925372694381856_2091374669_n.png)
Zanimljivo da je u Niksic tog jutra tmin bila 1,7c,a pogledajte kakav je bio snijeg na Jasenovom Polju tog jutra i lednica po krovu.Mozda je Jasenovo Polje jako mraziste,posto je pod velikom planinom i okolnim brdima.
(https://s8.postimg.org/syrw8lqqd/24992431_1925372667715192_1837587512_n.png)
I jos jedna slika iz Jasenovog Polja a ona datira iz februara 2011,a tada je u Nk maksimalni snijeg izmjeren 10cm.
(https://s8.postimg.org/rwhpq9xp1/181545_136506166415821_5905282_n.jpg)
Jasenovo Polje zna i po mjesec dana vise da cuva snijeg od Niksica,tako je i bilo u 2005.Moj stric koji je zaljubljenik u meterologiji,govorio mi je da je zampatio dosta situacija kad je u Nk bilo 20-tak cm a gore i oko 80cm.Vjerujem da je i tih dana Sipacno imalo 40-45cm.Ujedno Jasenovo Polje je dosta snjegovitije i hladnije od Niksica.Velika je razlika i u dana sa pojavom snijega.Zna u Nk da bude sunce i sjeverni vjetar,a gore od jednom poklopi snijezni oblak Vojnik koji se spusti do Jasenovog Polja.Kolasin se ne moze ravnat s Jasenovim Polje kada pada snijeg s juga.Cist primjer je februar 2015 Kolasin je mjerio 35cm,dok ga je na Jasenovom Polju bilo 60-70cm,i taj snijeg se tek otopio pocetkom marta posle toplih dana i jugovih kisa,a pao je pocetkom februara.Po meni je to lokacija sa najljepsim vremeno.A ljeti je Jasenovo Polje pitomo.

Orografski baš povoljno mjesto za brze snjegopade sa juga,čini mi se da u blizini i Praga slično prolazi.

Quote from: Nikola on December 09, 2017, 01:45:46
Orografski baš povoljno mjesto za brze snjegopade sa juga,čini mi se da u blizini i Praga slično prolazi.

Da Praga je jos jaca sto se tice snijega.Postoji prica,kad su se Turci doselili u Pragu,da se nijesu mnogo zadrzali,jer je snijeg panuo u jun.

Da ne bi ispalo da pricam bajke evo jednog dokaza.Jasenovo Polje se nalazi sa juzne strane Vojnika na 920m,n,v,Savnik je sjeverni dio Vojnika koji se nalazi na 850 m,n,v.Decembra 10 2012 Savnik je izmjerio 17cm,a pogledajte kako je izgledalo Jasenovo Polje,sami reporter je rekao da ima preko pola metra,a moja procjena je oko 60-70cm,s obzirom kad vidim kako ga gazi onaj na pocetku video snimka.
https://youtu.be/aKCIqqKImv4

Pa jasno je da u pitanju Jasenova Polja glavnu ulogu igra nadmorska visina i nema se što tu filozofirati.
Možemo na taj način upoređivat Cetinje bez snijega i Bjeloše,6 km puta od Cetinja, sa pola metra u istom tom određenom trenu.

Nadmorska visina,osojna ekspozicija terena,blizina planinskog masiva,šumovitost terena...

Crnom Gorom: Čišćenje snijega - UKROTITELJI JAVORKA, reportaža HD




Ukratko o Javorku

Geografski polozaj

Od ukupne duzine planine Vojnik 5-6 km otpada na Javorak.Javorak je naziv za sumsku oblast koju ogranicavaju Brezna na sjeveru i sjeverozapadu,Golije na jugu i centralni dio Vojnika na istoku.Sirina ovog podrucja krece se od  5 do 7 km. Prosjecna nadmorska visina je 1500 m.
Na ovom podrucju izdvajaju se dva grebena,sjeverni i juzni.Na juznom grebenu dominiraju vrhovi(gledano od zapada prema istoku):Kita 1338 m,Gola strana(sa vrhovima visine 1383 m,1484 m, 1576 m),Kita 1270 m,Brestova kita 1579 m i Runjavac 1668 m.Sjeverne padine juznog grebena obrasle su gustom sumom,strmo se spustaju do Zivskog Razdolja.

Sjeverni greben cine vrhovi:Veliki Stojkovac  1369 m,Grabova kosa 1439 m,Mali Stuoc 1530 m,Veliki Stuoc 1653 m,nasparm Velikog Stuoca sa juzne strane Zeleni brijeg 1564 m i na kraju   Mali Vojnik 1773 m.

Veliki Stojkovac

(https://s18.postimg.org/o5nrekp3t/20170824_140030.jpg)

Veliki Stuoc

(https://s18.postimg.org/yahtqhall/3744765_orig.jpg)


Flora i fauna

Javorak se bitno razlikuje od ostalog dijela Vojnika,obrastao je uglavnom cetinarima iznad 1000 m.Granica sume varira od 1300 do 1500 m,zavisno od nagiba terena.Na ovu sumsku oblast nadovezuju se prostrane sume Golije .Javorak je odavno poznat po bogastvu faune.Zastupljen je medvjed,vuk,lisica,srna i ostala sitna divljac.Suma je vrlo gusta tako da nije bezbjedno kretati se ovim krajevima.

Katun Ziva smjesten je u zapadnom podnozju Javorka na 1150 mnv.Ime je dobio po zivoj vodi ,koja ne presusuje.Mjesto je pogodno za bavljenje stocarstvom.Sa putem  Niksic-Pluzine Ziva je povezana losim makadamskim putem duzine oko 1 km a sa centralnim dijelom planine Vojnik putem duzine 6 km.Zivu od Brezana razdvaja sumovita greda visine oko 1300 m.

Ziva

(https://s18.postimg.org/84qknpwnt/20170824_165346.jpg)

Katun je prostran duzine istok-zapad 1000 m prave linije.

(https://s18.postimg.org/o2zae6yp5/20170824_165552.jpg)

(https://s18.postimg.org/5otcnqeah/20170824_165954.jpg)

Duzina puta Niksic-Pluzine preko Javorka je 15 km.Put prolazi ispod juznih padina Gole strane(1576 mnv),zatim Kite(1338 m) ,dalje se penje do prevoja Javorak (1230 m) a posle toga se spusta 5 km,do skretanja za Brezna.

Klima

Kakve su zime na Javorku najbolje pokazuje gornji snimak,a ovdje cu  pisati o nekim klimatskim zanimljivostima ovog kraja.

1)Ljetnje nestabilnosti nisu tako ceste i nagle kao na drugim planinama.Razlog za to je sto ovo podrucje i ako prostrano i na relativno velikoj nadmorskoj visini nema velika prostranstva na velikim visinama kao Bjelasica,Sinjajevina i Durmitor.Tokom ljetnih dana cesto ce do popodneva vise oblaka biti iznad Golije nego iznad Javorka.Sve to Javorku ne oduzima epitet planine.Suma,poneki obak iznad,jak vjetar i u ljetnjim danima, brzo  napomenu da se  radi o planini.
Ipak postoje izuzeci.Nekada  se desi da se prvo iznad Javorka otvori  oblak,i to prvenstveno iznad Gole Strane.Tada se mogu vidjeti pramenovi koji se spustaju preko Jasenovog Polja i planine Gnjijodac .Kisa pracena jakim sjevernim vjetrom vrlo brzo dodje do Niksica.

2)Najvise padavina donesu juzna i jugozapadna strujanja.Treba napomenuti da  greben Golije koji se pruza zapadno i jugozapadno od Javorka krade padavine.

3)U slucaju sjeverne mecave ,tj kada pada snijeg sa sjevernim vjetrom postoje dvije situacije.

Prva:Ako je sjeveroistocno strujanje na Javorak obicno izostane mecava dok na centralni i istocni dio Vojnika u istom trenutku ima oblaka sa slabim do umjerenim snijeznim padavinama i jakom mecavom.To se moze objasniti time sto centralni dio Vojnika predstavlja prepreku  za ova strujanja.Ista situacija je i kada se stvara oblak.Oblak se stvara uz istocne padine,a na zapadnim  nema oblaka.
Ovo je najcesca situacija,ali i tu postoje izuzeci.Prosle godine u oktobru ,odjednom  snijezni oblak je prekrio Javorak ,a u isto vrijeme iznad Vojnika i Golije nije bilo snijeznog oblaka,mecave i td.

4)U slucaju stabilnog vremena kada se najavljuje sjeverni vjetar a na sjeveru niska oblacnost desava se sledeca situacija.Ako je strujanje sjeverozapadno tada se (u koliko postoje povoljni uslovi za to) navlaci oblak iznad Javorka,prekriva  najvise vrhove,dok je vrh oblaka na oko 1700 m.Ovo je tipicna niska oblacnost.I dok je oblak prekrio Javorak,iznad Vojnika koji je tu na par km sve je vedro,bez oblacnosti.U ovim situacijama na Brezna je oblacno,ako je rano proljece onda bude hladno sa temepraturama oko i ispod nule i  u sred dana.Ovo je mikroklima na koju utice Pivsko jezero  i rijeka Komarnica.

Posto sam spominja Brezova Dola,evo jedne fotografije iz Brezovih Dola,sumnjam da zna iko gdje se ovo nalazi.
(https://s13.postimg.org/v304i1h6f/20180129_004550.png)

Ne postoje niđe podaci o površinama iznad određene visine zasebnih cg planina ?  :78:

Prelijepi Visitor :43:
(https://s13.postimg.org/nnthe10br/20180212_222337.png)
(https://s13.postimg.org/fv2tm3zif/20180212_222405.png)

E mene je lješi Pirlitor.  :08:

Sjeverna strana planine Studene.
(https://s10.postimg.org/3oi65up4p/Screenshot_20180301-012238.png)

Quote from: Goran1984 on June 01, 2018, 14:48:08
Hvala Tihi , zaista mocne  te Kucke planine ta masa vrhova i velika visina iznad 1500 m, prelijepo mijesto lijepi su ti Kuci....

Uzimajući u obzir područje obilježeno crvenom linijom, iznad 1500mnv Kučkim planinama i njihovoj okolini pripada ~ 13.772 hektara odnosno 137,7km² (područje koje je označeno iznosi 246km²)

(https://i.imgur.com/2FR1DDv.jpg)


(https://i.imgur.com/MTq7rh6.jpg)


(https://i.imgur.com/TIsnirz.jpg)

Ovo je samo "sneak-peek"  :120: Imam još dosta podataka i za ostale planine samo treba to malo sredit i biće prezentovani.


Podaci imaju vertikalnu preciznost od 30 metara, (max greška ne bi trebalo da prelazi te okvire) ali generalno bilo kakve veće greške pristune su samo uz same vrhove pa je tako Surdup (2184mnv) predstavljen sa 2160mnv

Mocno zaista a tako blizu Pg a tako naglo uzidzanje i velika povrsina pod tom velikom povrsinom, da li obiluju izvorima, Vojnik sa juzne strane nema izvora sem na Mokro a to nije jug i Breznima?Kazu da ima neki izvor Rasovica kako li strasna voda?Steta sto nije to u turisticku ponudu Podgorice forsira ae Kolasin...

Kad bi Sinjajevina mogla ispade da Kucke mozda imaju procentuapno vise od 1600 do 1800 od prethodno navedene, kazem procentualno...Nije ni cudo sto imaju vece snijegove iako su juznije i otvorene toplim masama jer imaju padavine i visinu pa samim tim snijegovitije su od Lole Vojnika Zagredca Kape Lastve ,imaju veliku povrsinu u zonama od 1800 m...

Madjo pominjao si kratko kako Lovcen ljeti nema puno grmljavine, ipak mora ipak ljeti kad obrne kisa gore tuci, da li  ovog maja i juna je  grmljavine bilo trebalo bi da tuce tamo visina blizu mora praznjenjja, znamo da zimi uz grmljavinu juzno strujanje donosi veliki snijeg Lovcenu i da je po tome poznat, al vidim na planinarske ture  ljeti na  Orijen ulozoravju na grmljavinu ne bi ni Lovcen bio izuztetak  dok ovo ne ustabili, pogorelo bi gore na Stirovnik i Jezerski da nije velika mreza zastite?

Quote from: Goran1984 on June 12, 2018, 00:38:46
Madjo pominjao si kratko kako Lovcen ljeti nema puno grmljavine, ipak mora ipak ljeti kad obrne kisa gore tuci, da li  ovog maja i juna je  grmljavine bilo trebalo bi da tuce tamo visina blizu mora praznjenjja, znamo da zimi uz grmljavinu juzno strujanje donosi veliki snijeg Lovcenu i da je po tome poznat, al vidim na planinarske ture  ljeti na  Orijen ulozoravju na grmljavinu ne bi ni Lovcen bio izuztetak  dok ovo ne ustabili, pogorelo bi gore na Stirovnik i Jezerski da nije velika mreza zastite?

Apsolutno, da nije jakija gromobrana-sve bi pogorelo gore,posebno vrijedna oprema na Štirovnik.

Pričali su stari, u vrijeme kad na Štirovnik nije bilo ničega a na Jezerski vrh stara Njegoševa kapela- sa običnijem flahom umjesto trenutnih radioaktivnih gromobrana, znalo je da u sred ljeta i u sred vedra dana udari grom i pobije stoku.Uostalom, tako je manje više na svijem visokim planinama.

Orjen i Lovćen,i njihovi visovi, su najvisočije tačke na ovom području đe se srijeću more i kopno, a prvi su na udaru frontalnih poremećaja ili ciklona sa juga -tako da je svo to pražnjenje potpuno normalna stvar- nije ništa atipično.  :72:

Durmitorski DEM (data elevation model) iz ArcGis-a sa nekim od poznatijih vrhova. (napomena: slike se mogu blago uveličati klikom na njih)


(https://i.postimg.cc/6Q5XyB9s/Arc-Scene-2-Totalni-Durmitor8-Vrhovi-Oznake2.jpg)

Uzeo sam preko 65 hiljada tačaka sa Google Earth-a a visinu za njih preko gpsvisualizer (http://www.gpsvisualizer.com/convert_input)-a. Podaci su prilčno precizni osim kod grebena Bobotov kuk - Bezimeni vrh s obzirom da je relativno uzak i oštar pa je najviša visina tu ostala kratka za čak 60+ metara sa 2458mnv, međutim kod ostalih vrhova ta razlika je drastično manja.

(https://i.postimg.cc/Gtpsc424/Durmitor4-Povrsina1.jpg)

Površina mapiranog dijela je 185km² što uključuje neke manje površine ispod 1500mnv koje nisam računao.

(https://i.postimg.cc/QNWsHp9h/Arc-Map-2-Totalni-Durmitor8.jpg)

U prilogu su površine iznad određenih visina u hektarima i km²==>
(https://i.postimg.cc/PxpyD4kW/Durmitor-Hektari-1.jpg)

  Visina         Hektari    Kvadratni kilometri
1600mnv       14425          144,250
1700mnv       11411          114,114
1800mnv       8070            80,706
1900mnv       5285            52,859
2000mnv       3181            31,814
2100mnv       1579            15,792
2200mnv       586              5,865
2300mnv       175              1,756

(https://i.postimg.cc/2S9nxZG2/Durmitor-Kilometri-1.jpg)


U prilogu su površine u visinskim inkrementima po 150m u hektarima i km²==>
(https://i.postimg.cc/prMfFMCv/Durmitor-Hektari-R-1.jpg)

      Visina               Hektari      Kvadratni kilometri
1500-1650mnv      4184                41,844
1650-1800mnv      4847                48,477
1800-1950mnv      3969                39,697
1950-2100mnv      2521                25,216
2100-2250mnv      1253                12,532
2250+mnv             326                  3,2604


Visoki durmitorski dolovi (potencijalna super-mrazišta?)
(https://i.postimg.cc/nctG4zND/Arc-Scene-6-Totalni-Durmitor8.jpg)

Kao što se vidi postoje makar 3 lokaliteta koja nose ime Valoviti do na Durmitoru ali najpozntiji je svakako centralni (podno Bobotvog kuka).

(https://i.postimg.cc/CLLYhWgn/Sheverni-Durmitor.jpg)

(https://i.postimg.cc/J07whB9C/Centralni-Durmitor.jpg)

Izdvojio bih dio teksta iz Studija izvodljivosti za reviziju granica Nacionalnog parka Durmitor (http://www.mrt.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rid=123045&rType=2) .

Prvi se odnosi striktno za Žabljak:
Srednja godišnja temperatura vazduha iznosi 5.3ºC. Najtopliji mjesec je avgust
sa srednjom mjesečnom temperaturom od 14.3ºC, a najhladniji je januar sa -3.8ºC. Maksimlano najtopliji
mjesec je avgust sa 18.0ºC, a maksimalno najhladniji mjesec je februar sa -9.4ºC. Oscilacije srednjih
mjesečnih temperatura su oko ±2ºC. Najmanje oscilacije imaju juni i juli mjesec, a najveće oscilacije
imaju februar i mart mjesec. Ekstremne temperature su značajno iznad i ispod prosječnih. Apsolutni
maksimum je tokom avgusta mjeseca i iznosi 31.3ºC, a tokom februara mjeseca je 16.1ºC. Apsolutno
minimalne temperature kreću se od 0.4ºC tokom avgusta do -26.4ºC tokom januara mjeseca. Prosječne
minimalne temperature su nešto veće i kreću se od 3.4ºC tokom jula mjeseca do -18.5ºC tokom januara.

Ovo su neke procjene za Durmitor:
Veće planinske oblasti nadmorske visine oko 2000m imaju srednju godišnju temperaturu vazduha ispod
0, oko 0ºC i do -2ºC. To znači da pojedine oblasti Durmitora imaju ledeni tip klime. ...
Jedan dio, veći planiski predjeli oko 2000m, imaju srednju godišnju temperaturu koja je ispod nule, pa shodno utvrdjenim kriterijumima ova područja imaju ledeni tip klime.

Pod ledenim tipom klime pretpostavljam da se misli na polarnu klimu odnosno sa oznakom E po kepenovoj klasifikaciji klima. Postoje 2 tipa: ET (klima tundri) i EF (klima vječitog leda), durmitorska pripada blažoj (ET) ali svakako i dalje impozantnoj klimi pogotvo uzimajuci u obzir geografsku odnosno mediteransku poziciju.  Uslov je da srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 10°C. Zimi su moguće T i do -50°C.

Svaka cast na trudu,zanimljivi podaci. :109: :121:

Bravo ovo je savrseno...

Samo da se ispravi greška gore za km2 kod druge liste, 326 hektara je 3,2km² a ne 32  :22:

https://m.cdm.me/drustvo/herceg-novi-dobio-adrenalinski-park/

Zašto je ovoliko mini puteva probijeno po Vojniku, šumokradice, lovokradice ili putevi kralja Nikole  :11:


(https://i.postimg.cc/wjYXJrWZ/Vojnik-putevi.jpg)


(https://i.postimg.cc/qqCK6c2p/Vojnik-putevi2.jpg)

Vojnik je masakriran sjecom sume kao i Golija, samo sto je Vojnik bio prvi na listi za odstrijel. Nesto malo sume ima po Njegosu jos, mada je pitanje koliko je ostalo s obzirom na ceste pozare.

Mao motiva sa Durmitora od prošle sedmice.  :43:

(http://i.imgur.com/zjjdSpr.jpg)

(http://i.imgur.com/DBkStCR.jpg)

(http://i.imgur.com/kDbrfQm.jpg)

(http://i.imgur.com/rIwgLGy.jpg)

(http://i.imgur.com/D25u4B1.jpg)

(http://i.imgur.com/77y8ZNV.jpg)

(http://i.imgur.com/eRDNo46.jpg)

(http://i.imgur.com/069TT5v.jpg)

(http://i.imgur.com/JsOs7Mj.jpg)

(http://i.imgur.com/UpkrDYE.jpg)

(http://i.imgur.com/DyocyYY.jpg)

(http://i.imgur.com/iIc31Jt.jpg)

(http://i.imgur.com/nDgaHuJ.jpg)

(http://i.imgur.com/6E3mR7K.jpg)

(http://i.imgur.com/sNAHJj7.jpg)

(http://i.imgur.com/Qi0ILAl.jpg)

(http://i.imgur.com/Yw79cWv.jpg)

(http://i.imgur.com/yhAlg3D.jpg)

(http://i.imgur.com/jqaqlP4.jpg)

Vrhunske slike Milose  :109:

Hvala Nikšićki, potrudio sam se!  :27:

Nesto slika sa Durmitora od prije 10tak dana. Slike su uglavnom sa vrha Sljeme, treceg po visini, koji je na 2455 mnv

(https://i.postimg.cc/6pWNz0S4/durmitor-I.jpg)

(https://i.postimg.cc/gjb00h0y/durmitor2-I.jpg)

(https://i.postimg.cc/g0578q8h/durmitor4-I.jpg)

(https://i.postimg.cc/V6tzCNrY/durmitor5-I.jpg)

(https://i.postimg.cc/hvBfstY0/durmitor9-I.jpg)

(https://i.postimg.cc/6py5dZ3X/durmitor10-I.jpg)

(https://i.postimg.cc/cC2k2PQT/durmitor12-I.jpg)

(https://i.postimg.cc/XJ3bDBVX/durmitor8-I.jpg)

Dvije danasnje. Slikano telefonom sa Kuckih Korita ka Albaniji.

(https://i.ibb.co/1Kpbzs0/a1.jpg)

(https://i.ibb.co/Db6JS2T/b1.jpg)

(https://i.postimg.cc/zGFsMLQ5/received-284968456078689.jpg)
(https://i.postimg.cc/Kj57F2hK/received-579432996019077.jpg)
(https://i.postimg.cc/dVZ7jYN8/received-4106330022773747.jpg)
(https://i.postimg.cc/SsgNpTtS/20200719-174306.jpg)
(https://i.postimg.cc/XJbQ0xBz/received-764073944414999.jpg)

Evo par slika sa kružne biciklističke ture oko Ponikvice  :53:

 :109: :43: Odlično Šćepo.

P r e l i j e p o

Evo planiram tamo da pođem 10 godina  :07: :07:

Mišljah u prvi mah da je Bjelasica i Ursulovačko jezero u pitanju

(https://i.postimg.cc/W4wJjwcQ/20200726-134446.jpg)
(https://i.postimg.cc/NMxV1Sqp/IMG-ce4640ce4b736fe69712153ce19a1dc8-V.jpg)
(https://i.postimg.cc/3Nm40pcT/20200726-135245.jpg)
(https://i.postimg.cc/L4t8fHs2/20200726-160012.jpg)
(https://i.postimg.cc/Kj0XNpVr/20200726-121224.jpg)

Evo par slika od juče sa pješačke ture Gornja Dobrilovina - Zabojsko jezero :112:

Dvije slike Lovćena od juče

(https://i.ibb.co/bgfckXn/ddddd.jpg)

(https://i.ibb.co/t8cKcXs/aaaa.jpg)

Još dvije sa Ivanovih Korita

(https://i.ibb.co/60QQHtT/cccc.jpg)

(https://i.ibb.co/hYYJhjh/bbbb.jpg)

Tokom većeg dijela dana bilo je niske oblačnosti i izmaglice, pa se morala obući trenerka.

Par fotki Bjelasice sa kolasinske strane, prema ski centru.

(https://i.ibb.co/fkxfQrf/a.jpg)

(https://i.ibb.co/tc5pTqR/c.jpg)

(https://i.ibb.co/zV96kYM/b.jpg)

Iz Kolasina, mala varos al je fina.  :27:

(https://i.ibb.co/nrzr8Kb/d.jpg)

Bilo je vrlo prijatno, 24-25 stepeni u gradu, a gore par stepeni nize.

(https://i.postimg.cc/ZR5mcjxy/20200802-121727.jpg)
(https://i.postimg.cc/vZ7dwCPV/20200802-140030.jpg)
(https://i.postimg.cc/13yyX9VH/20200802-113533.jpg)
(https://i.postimg.cc/YCXBSQHr/20200802-135657.jpg)
(https://i.postimg.cc/159dN4Mf/20190629-095331.jpg)

Oj visoki Durmitore, svih planina direktore  :53:

 :109: :101:

Čitah da će gornja stanica žičare na Hajli bit na 2119mnv, if only ams

Orjen danas, 17.01.2021. Crljena greda....oko 15.50h cca -10 i snijeg. Zaledjeno je sve.

(https://abload.de/img/dsc01350mtjv8.jpg) (https://abload.de/image.php?img=dsc01350mtjv8.jpg)
(https://abload.de/img/dsc01352rakv7.jpg) (https://abload.de/image.php?img=dsc01352rakv7.jpg)
(https://abload.de/img/dsc013556hk95.jpg) (https://abload.de/image.php?img=dsc013556hk95.jpg)
(https://abload.de/img/dsc01358ojj7w.jpg) (https://abload.de/image.php?img=dsc01358ojj7w.jpg)
(https://abload.de/img/dsc01364ysjt8.jpg) (https://abload.de/image.php?img=dsc01364ysjt8.jpg)